SPREMA SE JEDINSTVENI CENZUS ZA NAKNADE

NOVA PRAVILA ZA SOCIJALNA DAVANJA Opačić: 'Riječ je o velikom projektu, i još je prerano sada govoriti o detaljima'

 Goran Mehkek / CROPIX

Vlada je odlučila uvesti jedinstveni imovinski cenzus za sva socijalna davanja u Hrvatskoj. Radna skupina osnovana pri Ministarstvu socijalne politike i mladih, koju čine predstavnici osam ministarstava, trebala bi utvrditi jedinstveni cenzus za naknade kao što su dječji doplatak, plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja ili osobne invalidnine.

Za sva ta prava, naime, trenutno vrijedi samo dohodovni cenzus, što znači da, u praksi, osoba može živjeti u skupocjenoj vili, voziti luksuzni automobil i primati dječji doplatak ako mu žena ne radi, a on je u svojoj tvrtki prijavljen na minimalac. Ima li dvoje djece, primat će oko 400 kuna dječjeg doplatka mjesečno, jer je kriterij za doplatak samo mjesečni prihod, a ne i ukupna imovina.

Uvođenje reda

I dohodovni su cenzusi za pojedina prava različiti, a neka se prava - poput rodiljnih naknada - dodjeljuju bez ikakvog cenzusa. Državni vrh zato je odlučio uvesti red. Kakav će cenzus biti, na što će se sve odnositi i kako će se provjeravati imovina građana još nije poznato, jer je radna skupina tek počela s poslom.

- Riječ je o velikom reformskom projektu u koji je uključeno mnogo ljudi, no još je prerano govoriti o detaljima - potvrdila je ministrica socijalne politike Milanka Opačić. Uvođenje jedinstvenog cenzusa - koji bi u ovakvom ekonomskom trenutku mogao izazvati i ozbiljne socijalne nemire - nije nova ideja. Njegovo uvođenje radna je grupa predlagala još 2007. , no, kako doznajemo, određeni se resori - osobito zdravstvo i branitelji - nisu željeli uključiti. Tada je bio plan da se plaćanje participacije utvrdi po imovinskom cenzusu, a u pitanje su dovedena i braniteljska prava, posebno mirovine.

Mirovine koje se isplaćuju na temelju osiguranja, odnosno prijašnjih uplata radnika, nikada ne podliježu imovinskom ni bilo kojem drugom cenzusu. Međutim, braniteljske su penzije nešto drugo. Naime, samo jedan dio branitelja ima i radnog staža na temelju kojeg prima penziju. Veći dio od 70.557 braniteljskih umirovljenika, za koje se godišnje izdvaja oko 4,5 milijardi kuna, mirovinu prima samo temeljem ratnog staža.

Socijalni transferi

- Prema tumačenju Svjetske banke, takve bi mirovine trebale biti dodjeljivane temeljem imovinskog cenzusa i spadaju među socijalne transfere. To je vrlo osjetljivo pitanje. No, nikada nisam uspio dobiti podatke o tome koliko branitelja prima mirovinu samo temeljem braniteljskog ‘staža’ - izjavio je dr. Zoran Šućur, predstojnik Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkoga Pravnog fakulteta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:43