REKORDNA IZLAZNOST

NOVA POLARIZACIJA HRVATSKE Od 2000. godine birači nikada nisu bili ovoliko motivirani

 Branimir Boban/Cropix

Iznimno tijesan rezultat prvog kruga predsjedničkih izbora, u kojem su kandidati Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović bili gotovo izjednačeni, bio je jak motiv glasačima da jučer izađu na birališta: do 16.30 sati glasalo je gotovo pola milijuna glasača više nego u istom periodu u prvom krugu.

Ovakva mobilizacija biračkog tijela nije zabilježena od predsjedničkih izbora prijelomne 2000. godine, kad je, nakon smrti Franje Tuđmana, Hrvatska izabrala kandidata lijeve koalicije Stjepana Mesića.

Ovako visoka izlaznost, kao i tijesan rezultat, svakako govori o novoj polarizaciji Hrvatske.

Podaci DIP-a jučer su od jutra ukazivali na visoku izlaznost: do 11.30 sati na birališta je izašlo više od petine upisanih birača, njih više od 778.000, točnije 21,92 posto. Dva tjedna ranije, u prvom krugu, izašlo ih je tek 13,19 posto, odnosno nešto više od 450.000 ljudi.

Na prethodnim izborima 2009. godine u drugom krugu do podneva izašlo je manje od 13 posto birača, a 2005. godine 14,72 posto. Tijekom 2000. u istom periodu - u drugom krugu do 11 sati - izašlo je, u postotku, tek neznatno više ljudi nego jučer (njih 22,44 posto). Međutim, budući da je od tada bitno smanjen broj osoba upisanih u registar birača, 2000. u apsolutnom broju glasalo je bitno više birača - njih gotovo 955.000.

Izlaznost je jučer, u odnosu na izlaznost 2005. i 2009. godine, i u popodnevnim satima bila visoka - do 16.30 izašlo je više od 1,7 milijuna birača, njih 48,23 posto. Ukupna izlaznost 2005. godine iznosila je 51,04 posto, 2009. godine 50,12 posto, a 2000. godine čak 60,88 posto.

Predsjednički izbori od 2000. izazivaju bitno manji interes birača od parlamentarnih. Tijekom 2005. godine činilo se da je Hrvatska daleko jedinstvenija nego što je to slučaj sada: Mesić je već u prvom krugu imao blizu polovice glasova (48,92%), a u drugom je osvojio gotovo dvostruko više od protukandidatkinje Jadranke Kosor.

I tijekom 2009. činilo se da je situacija jasna, pa je izlaznost bila rekordno niska. Ivo Josipović je već u prvom krugu imao dva i pol puta više glasova od drugoplasiranog Milana Bandića, a u drugom krugu pobijedio ga je s 20 postotnih poena razlike.

Ove je godine bitka bila krajnje neizvjesna. Ankete rađene u predizborno vrijeme davale su Josipoviću, proteklih pet godina uvjerljivo najpopularnijem hrvatskom političaru, bitnu prednost. Iz HDZ-a, ali i iz struke, upozoravali su da ankete treba uzeti s određenom rezervom, jer su glasači HDZ-a bitno zatvoreniji i nedostupniji anketarima, zbog čega kandidati konzervativnijih stranaka u pravilu dobivaju više glasova nego što im ankete predviđaju. Prvi krug predsjedničkih izbora, u kojem je Grabar Kitarović imala tek koju desetinu postotnog poena manje od Josipovića, potvrdile su te tvrdnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:10