Državno odvjetništvo posljednjih godina doživljava pravi kadrovski pomor, a najgora je situacija u najvećem i jednom od najvažnijih tužiteljstava - Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu (OKDO) u Zagrebu, koje je lani bilo prisiljeno funkcionirati sa samo 39 posto kadra!
Prema sistematizaciji Ministarstva pravosuđa i uprave, lani je u OKDO-u Zagreb trebalo raditi 82 zamjenika općinskog državnog odvjetnika, a formalno ih je bilo zaposleno 52. Dodatni je problem što čak njih 12 ne radi u OKDO-u Zagreb, nego su upućeni na rad u druga državna odvjetništva i to - njih devetero u USKOK, dvoje u DORH i jedan u Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.
U odgovoru DORH-a na naša pitanja o kadrovskoj slici ove institucije navedeno je da u OKDO Zagreb od preostalih tužitelja na jednoga dodatno ne mogu računati jer je više godina pod suspenzijom, tri su tužiteljice na porodiljnom dopustu, a jedna radi na pola radnog vremena.
Proizlazi da je u 2022. godini u zagrebačkom Općinskom kaznenom tužiteljstvu radilo samo 32 zamjenika od njih 82, koliko ih je predviđeno! To je, rekao nam je jedan od iskusnih tužitelja, dostatno tek za pokrivanje hitnih pritvorskih predmeta i odlazak na sudske rasprave. Ovi podaci, pojasnio je, govore da najsloženiji i najopsežniji posao koji je koncentriran upravo na općinskoj kaznenoj razini u Zagrebu nema tko raditi.
Daljnji podaci koje nam je dostavio DORH govore da ljudi doslovno bježe iz ovog tužiteljstva. Naime, od proljeća 2021. do jeseni 2022. godine otišlo je 15 iskusnih zamjenika, a u istom razdoblju, i to tijekom 2022., imenovano je samo petero zamjenika, a koncem prosinca 2022. godine još četiri zamjenika.
- U 2023. godini iz sustava državnog odvjetništva već je otišao još jedan zamjenik, te će uskoro otići i jedna zamjenica s obzirom na to da je imenovana sutkinjom Općinskog kaznenog suda - navodi se u odgovoru DORH-a i napominje kako postoje planovi o popunjavanju slobodnih radnih mjesta zamjenika državnog odvjetnika, ali za njih ne postoji interes.
Mala plaća
Više je razloga zbog kojih nema interesa za rad u DORH-u, a posebno ne na općinskoj razini, s naglaskom na tome da je najmanje poželjan rad u Zagrebu, i to u kaznenom tužiteljstvu. Na prvome mjestu je vrlo težak i odgovoran, a uz to obiman posao za malu plaću. Plaća zamjenika općinskog državnog odvjetnika iznosi oko 1600 eura neto (vrijedi za samca bez olakšica), a zamjenik u ŽDO-u samac, bez minulog rada, plaćen je 1760 eura neto.
Nadalje, da bi se došlo do pozicije zamjenika općinskog tužitelja, potrebno je proći iznimno težak karijerni put. Nakon završenog Pravnog fakulteta treba odraditi vježbenički staž, onda položiti pravosudni ispit, potom se javiti na mjesto savjetnika i uz odrađivanje savjetničkog staža još treba proći Državnu školu, koja znači, de facto, još jedan pravosudni ispit.
Zbog svega toga se na natječaje za savjetnike u Državnom odvjetništvu javlja sve manje kandidata. Ljudi naprosto ne žele dvije godine za plaću od 970 eura raditi iznimno odgovoran posao, a usto se još pripremati za Državnu školu, u kojoj će ponovo polagati ono što su položili na pravosudnom ispitu.
Koliko je Državna škola loše utjecala na popunjavanje državnih odvjetništava govori podatak da se još prije pet ili šest godina na natječaje za savjetnike u sustavu Državnog odvjetništva redovito javljalo više od desetero kandidata, a sada ih se redovito javlja manje nego što se traži. Tako je OKDO Zagreb lani u siječnju raspisao natječaj za pet državnoodvjetničkih savjetnika, a primili su dva kandidata. Prije dva mjeseca su raspisali natječaj za šest savjetnika, a na testiranje su im došla dva kandidata.
Dodatni problem za OKDO Zagreb je svojedobna odluka Pravosudne akademije da neće upisivati novu generaciju Državne škole u jesen 2022. godine, što znači da većina savjetnika niti ne može konkurirati za slobodna mjesta jer tek trebaju upisati Državnu školu.
Loše su popunjena i općinska državna odvjetništva u Rijeci, gdje je od predviđenih 42 zamjenika zaposleno njih 35; nije dobro ni u ODO-u Novi Zagreb, gdje je od predviđenog 21 tužitelja zaposleno njih 16.
USKOK i DORH
Ukupna kadrovska popunjenost cijele državnoodvjetničke organizacije, kad je riječ o dužnosnicima, iznosi 77,9 posto u odnosu na sistematizaciju. Pritom je najbolje ekipiran USKOK, koji ima 88,57 posto predviđenih kadrova (lani su im nedostajala četiri zamjenika).
Na drugom je mjestu DORH koji ima zaposleno 78,79 posto kadra, a županijska i općinska tužiteljstva imaju sličan postotak popunjenosti (županijska 77,72 posto, općinska 77,31 posto), ali su velike razlike u apsolutnim brojkama. Lani je županijskim tužiteljstvima nedostajalo 47 tužitelja (sistematizirano ih je 211, a zaposleno 164), no u posljednjih pet godina "manjak" se ne povećava, nego se čak nešto smanjio.
Kada je riječ o općinskim državnim odvjetništvima, njima su lani nedostajala 123 tužitelja od 542 koliko ih je predviđeno sistematizacijom. Sugovornik koji dobro poznaje problematiku rada DORH-a, ali je želio ostati anoniman, ukazuje na članak 66. Zakona o državnom odvjetništvu, po kojem posao pravosudne uprave za DORH obavlja Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Točno je nabrojano što radi Ministarstvo, a tu pripada gotovo sve - od izrade nacrta zakona i pravilnika o ustroju i funkcioniranju DORH-a, preko sudjelovanja u procjeni potrebe izobrazbe tužitelja te službenika i namještenika, do informatizacije.
- Kad je DORH sam odlučivao o prijemu vježbenika, nije se događalo da ostanemo bez kadra, ali i bez baze iz koje bismo regrutirali nove zamjenike - rekao je naš sugovornik, koji smatra da je uz to ključ problema u nemotivirajućim plaćama.