Pred vratima su nakon godine pauze Dani hrvatskog turizma, najveći skup turističkih djelatnika u državi. Mjesto je to gdje će se ponovno razmijeniti iskustva iz sezone, postaviti neka nova pitanja i raspravljati o budućnosti turizma. Jedna od najvećih boljki u idućoj godini bit će pronalazak radne snage. Ministrica turizma Nikolina Brnjac objašnjava što će sve poduzeti da se to promijeni.
Sezona je bila iznad svih očekivanja, no pokazala je i velike boljke koje hrvatski turizam muče već neko vrijeme. Kako riješiti problem radnika kojih svake godine u sezoni nedostaje sve više?
- Za turističku sezonu pripremili smo se kvalitetno i na vrijeme pa ni rezultat nije izostao. Sada smo već duboko zakoračili u posezonu, u kojoj također ostvarujemo izvrsne rezultate, što nam je dodatna potvrda kvalitete naše ponude cijele godine, ali i motivacija za daljnje aktivnosti kojima ćemo Hrvatsku dugoročno nastojati pozicionirati kao održivu, cjelogodišnju turističku destinaciju. I ove sezone, kao i prethodnih, suočili smo se s nedostatkom radne snage u sektoru turizma i ugostiteljstva. S tim izazovom suočava se i većina europskih država. Sustavno radimo na rješavanju tog problema. Velik značaj za privlačenje radnika u turizam i ugostiteljstvo ima i jačanje poslovanja na razini čitave godine, s obzirom na to da su još uvijek oko trećine radne snage sezonski radnici koji nemaju ugovore na neodređeno. Kroz naš Program poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, koji provodimo u suradnji s tvrtkama i županijskim obrtničkim komorama, dodjeljujemo stipendije koje ćemo povećati s dosadašnjih maksimalno 1200 na 2000 kuna. Osim toga, želimo proširiti partnere u programu te uključiti i fizičke osobe kao što su obrti i hosteli. Cilj nam je dodatno potaknuti interes učenika i studenata, ali i poslodavaca u turizmu. Trenutno je samo 245 uključenih subjekata i to je broj koji svakako želimo povećati. Također, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti osigurali smo dodatnih 10 milijuna kuna za izradu obrazovnih programa koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Tema radne snage s fokusom na mlade bit će i posebna tema Dana hrvatskog turizma.
Što očekujete od iduće sezone u tom pogledu? Kako se kvalitetno pripremiti za to i što ćete na razini države poduzeti da se ubrza proces zapošljavanja stranih radnika?
- Potražnja se povećala netom prije ljeta, što je veće opterećenje stavilo na realizaciju brojnih zahtjeva u tako kratkom roku. Početkom ove godine donesen je novi Zakon o strancima kojim su se ukinule kvote za strane radnike, što je znatno olakšalo uvoz strane radne snage. Kontinuirano se razmatraju načini da se ubrzaju i učine što efikasnijim svi procesi te će se i u razdoblju ispred nas razmatrati kako sve procedure olakšati, digitalizirati i učiniti efikasnijima.
U cijeloj situaciji oko pandemije u drugi plan smo stavili neke projekte koje je ministarstvo guralo kao što je, primjerice, rekategorizacija privatnog smještaja. Hoćete li to ponovno pokrenuti?
- Za privatni smještaj su produženi rokovi usklađivanja rješenja i kategorizacije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu do 2024. godine ovisno o godini do koje su ishodili rješenje. Taj segment obuhvaća dio izjednačavanja standarda privatnog smještaja neovisno o godini kada je netko dobio rješenje kako bismo imali ujednačenu i prepoznatljivu ponudu privatnog smještaja.
Mjesec je hrvatskog turizma. Koliko ste zadovoljni akcijom i kako potaknuti domaće turiste da više putuju na kontinent? Zašto u tom pogledu nije zaživjela turistička kartica kako je bilo prvotno zamišljeno?
- Mjesec hrvatskog turizma nastavak je iznimno uspješne prošlogodišnje akcije "Tjedan odmora vrijedan", koji u ovoj godini zbog velikog interesa turističkih subjekata i građana obuhvaća čitav listopad i prvi tjedan studenoga. Više od 400 turističkih dionika diljem Hrvatske do sada se priključilo akciji, a povratne informacije s terena su izvrsne te smo akcijom više nego zadovoljni. I kroz Mjesec hrvatskog turizma i kroz kampanju "Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku" dodatno usmjeravamo interes prema kontinentalnim gradovima, toplicama, ruralnim prostorima, prirodnim i kulturnim obilježjima, avanturama i raznim atrakcijama. Što se tiče Hrvatske turističke kartice, to je dugoročni projekt koji zbog objektivnih razloga i pandemije nije mogao zaživjeti u punom opsegu, jer moramo biti svjesni da su poslodavci prije svega vodili računa o tome kako sačuvati radna mjesta i osigurati ono osnovno za svoje radnike. Naime, svrha je kartice da poslodavac može dodatno nagraditi zaposlenike u neoporezivom iznosu do 2500 kuna. S druge strane, davateljima usluge omogućava se dodatna vidljivost na posebnoj web-stranici ako uz karticu vežu neke dodatne pogodnosti, popuste i slično. S obzirom na okolnosti zasad možemo biti zadovoljni rezultatima. Do kraja rujna na kartice je uplaćeno 14,5 milijuna kuna, a koristilo ih je 3255 korisnika. Ukupno je realizirano 58.179 transakcija u vrijednosti 12,1 milijun kuna. Karticu ćemo dodatno razvijati.
Koliki će ove godine biti prihodi od turizma i kakvi su oni u usporedbi sa 2019.?
- Dosadašnji rezultati ne zaostaju puno za onima iz 2019., ali s obzirom na posebnost ove turističke godine još je teško predvidjeti koliki će oni biti na kraju godine. Prema podacima Porezne uprave u prvih devet mjeseci u turističkim djelatnostima fiskalizirano je računa u vrijednosti 21,3 milijarde kuna, odnosno oko 75 posto vrijednosti fiskaliziranih računa iz cijele 2019. te očekujemo da će se u sljedećih dva i pol mjeseca taj postotak još više približiti onome iz rekordne 2019. No, to je samo jedan segment ukupnih prihoda u turizmu, koji dosežu i više od 10 milijardi eura. Posljednji dostupni podaci ukupnih prihoda u turizmu su za prvu polovicu ove godine, a podatke za ljetne mjesece očekujemo krajem godine, kada ćemo imati i okvirnu sliku cijele godine po pitanju prihodi od turizma. U ovom trenutku bilo bi nezahvalno iznositi procjenu s obzirom na to da razlika od 3-4 posto može činiti pola milijarde eura razlike u prihodima. Izuzetno je važno što su podaci o prihodima za prvu polovicu godine u usporedbi s onima iz 2019. još bolji nego kad je riječ o turističkom prometu, što nam uz dosadašnje podatke o fiskalizaciji potvrđuje da se prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj povećala u odnosu na 2019.
Što se ove zime "kuha" od novih projekata u ministarstvu? Koliko će se ulagati u hrvatski turizam?
- Intenzivno radimo na provedbi procesa i aktivnosti u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira. Ovo je ključni trenutak za hrvatski turizam u kojem možemo planirati ulaganja u turizam. Znamo da smo u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurali alokaciju od 2,2 milijarde kuna, što je dosad najveći paket izravnih potpora hrvatskom turizmu iz europskih sredstava i do sada smo odradili mapiranje projekata te je održana edukacija za sve zaposlenike MINTS-a. Prve pozive planiramo objaviti najkasnije u trećem kvartalu 2022. Poduzetnici će imati na raspolaganju i značajna sredstva iz EU fondova temeljem operativnih programa, a točne iznose znat ćemo po završetku procesa programiranja. Ta će sredstva moći koristiti do 2030.