VLADIMIR FINDAK

‘Nije normalno da djeca u školi imaju stručnjaka, sve besplatno, a idu u fitness centar‘

Djeca sve češće ‘markiraju‘ sat tjelesnog odgoja, a Findak tvrdi kako je to isključivo odgovornost profesora
Vladimir Findak, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog saveza sportske rekreacije
 U svom filmu/HRT

Profesor i doktor znanosti Vladimir Findak, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog saveza sportske rekreacije koji je svoj znanstveni i profesionalni život posvetio tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, gostovao je u emisiji Tončice Čeljuske "U svom filmu".

Iako istraživanja pokazuju kako su Hrvati jedan od najdebljih naroda u Europi, a 70% građana je fizički neaktivno, Findak je kazao kako mu je zadovoljstvo ustvrditi kako je sport jedna od najuspješnijih djelatnosti u Hrvatskoj. Tvrdi da Hrvati jesu sportska nacija te da nam se ljudi dive i čude jer smo relativno malobrojna zemlja koja postiže sjajne rezultate u sportu.

- U ovoj zemlji se uvijek manje izdvajalo za sport, nego što se postiglo - kazao je.

Findak je kazao kako je čovjek građen za kretanje i ako ga nema dovoljno dolazi do čitavog niza tegoba, poput pretilosti koja za posljedicu ima čitav niz bolesti.

Istaknuo je kako Hrvatska ima sve predispozicije i mogućnosti kako bi se svim građanima pružila mogućnost sportske rekreacije, a odličan primjer za to je Međimurje, u kojem je preko 30 posto građana fizički aktivno.

Sociološka istraživanja pokazuju kako suvremeni čovjek ima sve manje vremena za sebe, uključujući i zdravlje. Findak kaže kako upravo u tome leži problem koji nije jednostavno razriješiti. Mladi i djeca provode sve manje vremena baveći se sportom, što ima ozbiljne posljedice.

- Istraživanja kažu kako jedan učenik četvrtog razreda osnovne škole dnevno u igri provede 58 minuta – njegov kolega iz osmog razreda dnevno u igri provede 34 minute. Je li to prirodno? Složit ćemo se da nije, ali gledajte što se danas događa u obitelji, svugdje u svijetu. Svi u obitelji djecu samo uče, nitko se više s djecom ne igra. Nema vremena za igru, što je neprirodno, mora doći do posljedica - kazao je Findak.

Zarazio svoje kolege 'virusom' kineziologije

Činjenica je da danas djeca sve češće 'markiraju' sat tjelesnog odgoja, traže i pišu ispričnice, a Findak tvrdi kako je to isključivo odgovornost profesora tjelesnog odgoja.

- Ja sam studentima ukazivao na to – ako čujemo da djeca apstiniraju, to je krivnja profesora. Nije normalno da u školi imaju stručnjaka, sve besplatno, a da djeca eskiviraju s nastave kako bi navečer išli u fitness centar i sve to platili - smatra Findak koji je odgojio brojne generacije profesora tjelesnog odgoja.

Kolege profesora Findaka za njega kažu kako je vrlo zanimljiva osoba.

- Živio je kineziologiju cijeli život i sve nas je zarazio 'virusom' kineziologije, u smislu da je bio izuzetno posvećen svom radu, ali i razvoju kineziologije u Hrvatskoj i cijelom svijetu - kazao je doc.dr.sc. Vlatko Vučetić, i dodaje kako je Findak među prvima govorio o motoričkom znanju.

- I dan danas ističem svojim studentima da je taj način procjene motoričkih znanja 'by Vladimir Findak' – jedno veliko ime u hrvatskoj kineziologiji. Ostavio je vrlo upečatljiv dojam na mene, uvijek je bio vizionar - kazao je Vučetić.

Findak je 1990. godine postao prvi doministar za sport u Hrvatskoj, a 1991. bio je jedan od osnivača Hrvatskog Olimpijskog odbora. Profesor Željko Černić kazao je kako su, pri njegovom službenom posjetu Osijeku, u Findaku odmah prepoznali osobu koja je spremna pružiti nesebičnu pomoć i potporu, što je u periodu nakon Domovinskog rata bilo jako važno.

- Kad bi govorili o razlozima njegovog uspjeha, morali bi citirati samog profesora Findaka, koji kaže da onaj koji nije naučio trpjeti, ne može ni u čemu ostvariti vrhunski rezultat - kazao je Černić.

- Bilo nas je petoro, odmah smo skupili glave i krenuli u osnivanje. To nam je bilo izuzetno značajno za promociju naše domovine – puno ljudi nije znalo gdje je Hrvatska, ali sport je učinio svoje, sportaši i sportski djelatnici su nemjerljivo puno napravili za promociju naše domovine u svijetu - prisjetio se Findak.

Osvojio sve prestižne nagrade

Profesor Findak do sada je objavio 72 udžbenika, priručnika i monografija – samostalno i u suradnji s drugim autorima te 126 znanstvenih radova i 209 stručnih radova. U svijetu je do danas prodano oko 2 milijuna njegovih knjiga. Član je mnogih domaćih i međunarodnih organizacija, te dobitnik brojnih nagrada, kao i Državne nagrade za sport "Franjo Bučar". Godine 2018. odlukom FIEP-a Europe, godišnja nagrada za mlade znanstvenike proglašena je i nosi naziv FIEP Vladimir Findak Award.

Godine 2019. postaje doživotni počasni predsjednik Hrvatskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve". Findak je u svojoj karijeri primio sve prestižne svjetske, europske i hrvatske nagrade, a kaže kako ga je na takav ogroman doprinos svjetskoj znanosti motiviralo zadovoljstvo svojim poslom.

- To je moje životno i profesionalno opredjeljenje. Posao mi je zapravo bio hobi, ništa mi nije bilo teško - kazao je Findak.

Jedna od zanimljivijih nagrada je ona koju mu je 1999. dodijelio Međunarodni olimpijski odbor, nakon što ga je Hrvatski olimpijski odbor apostrofirao kao jednog od najzaslužnijih ljudi za vezu obrazovanja i sporta.

- Zahvaljujem i dan-danas našem olimpijskom odboru koji je to prepoznao - kazao je Findak.

Između svih ostalih inovacija i doprinosa struci, Findak je i koautor zakletve za kineziologe.

- Ono što je uradio Hipokrat za medicinu, to smo profesor Mraković, profesor Metikoš i ja uradili za područje kineziologije. Ona obuhvaća sve što se odnosi na kineziologe, da su svjesni odgovornosti i ljepote sutrašnjeg životnog poziva. 1990. godine, na međunarodnom skupu na Bledu sudjelovalo je 28 zemalja, i kolege su me zamolili da ju tamo prezentiram. Europa ju je usvojila aklamacijom, a kolege Francuzi su zamolili da ju prevedemo na latinski – to će biti original, a svaka zemlja će ju prevesti na materinji jezik. To je otišlo u svijet i danas, uz diplomu, kineziolozi polažu zakletvu - kazao je Findak.

'Findakova filozofija'

Ljudi koje je profesor Findak podučavao i mentorirao, oduševljeni su njegovim metodama i osobnošću. On osobno smatra kako netko tko želi biti dobar u svom poslu, mora biti model i primjer.

- Ja nisam u svom životu zakasnio ni sekundu, u 51 godini radnog staža. Jednostavno sam se dogovorio sa studentima da nema kašnjenja, a to za njih vrijedi i sutra – ne smiju kasniti na sat svojim učenicima. Najjednostavnije je u životu biti model, treba to svjesno činiti i onda se ljepše živi - kazao je Findak.

Na tisuće studenata prošlo je kroz njegova predavanja, a Findakova filozofija bila je da studentima mora pružiti one informacije i znanja koja su njemu bila dostupna, a njima možda nisu.

- Puno mi je pomoglo u životu što sam putovao – za razliku od drugih uvijek sam bio na izvoru informacija i čim bih se vratio jedva sam čekao predavanje da ih prenesem svojim studentima - kazao je Findak te dodao da je "štreber" koji i dan-danas voli učiti.

- Svaka nova informacija za mene je uljepšavanje dana - kazao je.

Profesor Findak u mirovini je zadnjih 15 godina, no kaže kako ništa nije promijenio što se tiče njegove rekreacije.

- Svako jutro započinjem s tjelovježbom od 20 minuta, a što se tiče rekreacije – sve je bilo dobro negdje do osamdesete godine kada me počeo gnjaviti išijas. Tenis više ne igram, što mi je bila velika ljubav, i ne skijam, ali svaki dan – 365 dana u godini ne propuštam hodanje. Za hodanje vam ništa ne treba, samo dobra volja i uvjerenje da to činite za sebe - kazao je Findak.

Findak je u emisiji "U svom filmu" kazao kako čovjek bez sporta i kretanja ne može opstati, te da već danas plaćamo cijenu radi načina života – nekretanje je danas jedan od najvećih uzroka smrtnosti.

- Za kretanje nema supstitucije, naprotiv dolazi do čitavog niza zdravstvenih tegoba koje puno koštaju društvo ako se liječe, ali malo ili ništa ako se spriječe. Tjelesno vježbanje nije svemoguće, ali je moguće, Zadaća škole je da učini da djeci od najranije dobi tjelesno vježbanje postane, i kasnije ostane, ovisnost – da budu ovisni o tjelesnoj aktivnosti - kazao je Findak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 23:23