NESTALO VIŠE OD 60 TISUĆA RADNIKA! U zadnjih 365 dana u Hrvatskoj se drastično se smanjio broj...

Više od 60.000 ljudi u posljednjih godinu dana nestalo je s popisa aktivnih osoba, odnosno onih koji rade ili traže posao: od travnja 2014. godine naovamo u Hrvatskoj istovremeno pada i zaposlenost i nezaposlenost. Takav trend, upozoravaju stručnjaci, potpuno je nelogičan, jer kada pada zaposlenost obično raste broj prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i obrnuto.

Ovakvo istovremeno smanjenje broja radnika i prijavljenih na burzi te nestanak tolikog broja ljudi iz svijeta aktivnosti, upozoravaju stručnjaci, obično ukazuje samo na jedno - sve veće iseljavanje radnoaktivnog stanovništva iz Hrvatske.

Zakonske odredbe

Prema podacima koje je u Mjesečnom statističkom izvješću objavio Državni zavod za statistiku, od studenoga 2013. do studenoga 2014. ukupni broj zaposlenih u pravnim osobama pao je za 18.000. Pribroje li im se i obrtnici, poljoprivrednici i samostalne djelatnosti, broj se penje na 25.000. Broj nezaposlenih, točnije registriranih pri HZZ-u, pao je za čak 44.000!

- Takav pad broja registriranih na burzi budio bi ozbiljan optimizam kad bi glavni razlog njihova odlaska bio zapošljavanje. Međutim, analiza pokazuje da je ovakvo smanjenje osoba u evidenciji HZZ-a prije svega posljedica strožih zakonskih odredbi o obavezama registriranih osoba, čije nepoštivanje dovodi do brisanja, a ne novog zapošljavanja - kaže dr. Iva Tomić s Ekonomskog institua.

Zakonske su odredbe postrožene od prošle godine, a njihova striktna primjena započela je u ožujku i travnju, baš u vrijeme kad je i broj nezaposlenih počeo padati. Lani je, kaže dr. Tomić, novog zapošljavanja bilo jako malo, a među umirovljenjima nije došlo ni do kakvog pada ili stagnacije - ne računajući stjecanje prava na obiteljsku mirovinu, oko 3000 osoba mjesečno lani je odlazilo u penziju. Stoga je u prosincu 2014., ističe dr. Tomić, odnos radnika i umirovljenika bio najnepovoljniji ikad: na jednog umirovljenika dolazio je tek 1,14 radnika.

Ukupni broj izbrisanih iz evidencije HZZ-a - dakle, onih koji su uklonjeni iz evidencije iz bilo kojeg razloga osim pronalaska posla - u 2014. godini bio je za petinu veći nego godinu dana ranije. A krajnje iznenađujući rast zabilježen je među osobama koje su se same odjavile s burze, iako nisu našle posao, nisu nastavile s redovnim školovanjem, nisu otišle na porodiljni dopust, u mirovinu ili u zatvor niti su prekršile neku zakonsku obvezu, poput redovnog javljanja, koja je preduvjet da bi ostali registrirani na HZZ-u. U 2014. broj takvih osoba u odnosu na godinu dana ranije narastao je za više od četiri puta: svojevoljno se s burze odjavilo 25.892, dok ih je godinu dana ranije to učinilo tek nešto više od 6000.

Legalni posao

Za takvu odluku, objašnjavaju nam sugovornici u HZZ-u, preduvjet je da su se ljudi snašli na neki drugi način: neki, koji na crno dobiju ozbiljniji posao, odjave se kako ne bi bili izbrisani po sili Zakona jer neće biti u mogućnosti prihvatiti eventualno ponuđeni legalni posao. Naime, kad burza sama nekoga izbriše zbog neprihvaćanja posla ili nekog drugog razloga, ta se osoba sljedećih šest mjeseci ne može prijaviti na bruzu.

No, kažu upućeni, najčešći je razlog pronalazak posla u inozemstvu. A takvu je mogućnost uvelike povećao ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Očekivano je da su najveći interes pokazali upravo oni s burze, odnosno osobe koje već neko vrijeme u Hrvatskoj ne mogu pronaći posao.

- Radi se o doista ogromnom skoku broja ljudi koji su se sami odjavili. Pretpostavka je da se jedan dio ljudi odjavio jer su otišli u inozemstvo - potvrđuje dr. Tomić.

Koliko ljudi napušta Hrvatsku može se samo procjenjivati. Službeni podaci DZS-a, kažu stručnjaci, nisu čak ni okvirni: baziraju se isključivo na podacima dobivenima iz MUP-a, koji pak bilježi samo osobe koje su se došle službeno odjaviti. Većina pak onih koji odu ne odjave svoje prebivalište u Hrvatskoj, barem ne odmah.

Njemačka statistika

Indikativno je da je, prema podacima MUP-a, u 2013. u Njemačku odselilo tek nešto više od 2000 ljudi iz Hrvatske, dok njemačke statistike pokazuju da im je stiglo gotovo 25.000 Hrvata.

- Točan broj nemamo. No postojeći podaci, kao i naše svakodnevno iskustvo, pokazuje da sve veći broj ljudi odlazi - kaže dr. Tomić.