Iza odluke Vlade da Hrvatska kupi 12 borbenih aviona F3R Rafale za 999 milijuna eura ostalo je puno neodgovorenih pitanja o tome na što će zapravo porezni obveznici potrošiti gotovo milijardu eura. Premijer Andrej Plenković i ministar obrane Mario Banožić u petak su bili suzdržani u otkrivanju detalja francuske ponude, a ni o konkurentskim ponudama službeno se ne zna ništa. Premijer Plenković je kazao kako ih nikada neće ni objaviti. Tek se u obrazloženju Vladine odluke navode općeniti podaci ponude.
Javnost u ovom trenutku nema odgovor na ključno pitanje - što ustvari kupujemo za 999 milijuna eura i koliko će se morati dodatno uložiti u taj projekt.
Prema neslužbenim informacijama, američka ponuda za novi F-16 Block 70 iznosila je oko 1,8 milijardi dolara, a švedska za nove JAS-39 Gripene nešto više od milijardu eura. Po kojim uvjetima i što bismo za te novce dobili nije poznato.
Kako će se platiti
Tek je na novinarsko inzistiranje premijer otkrio da su nam Francuzi ponudili jednu godinu počeka za isplatu koja će krenuti početkom 2022., a završiti 2026. Dakle, u četiri godine. To je u neskladu s tvrdnjom iz Vladina dokumenta da je otplatni rok šest godina. Osim toga, premijer je potvrdio da nije odlučeno iz kojeg ćemo izvora to plaćati: iz proračuna ili kreditnim zaduženjem. Predsjednik Vlade tvrdi da će država milijardu eura platiti bez problema. Prema dostupnim informacijama, konkurenti, Sjedinjene Američke Države i Švedska, ponudili su dulji rok otplate. Švedska je prema našim informacijama ponudila otplatni rok od 10 godina i dulji poček.
Nabavna cijena borbenog aviona prema stručnim analizama čini tek između 25 i 35 posto ukupnih troškova posjedovanja i upravljanja borbenim avionima tijekom cijelog njihova vijeka. Ostatak se odnosi na operativni trošak, odnosno letenje, održavanje, popravke itd. I dalje nema podataka o tome koliko ćemo platiti korištenje francuskih aviona, koliki su njihovi troškovi u usporedbi s drugima.
Da bi se dobili ukupni troškovi korištenja tijekom 30 godina, u računicu treba uključiti i operativne troškove izračunate na bazi 150-170 sati leta godišnje, što je NATO-ov standard. Prema dostupnim podacima, sat leta na F3R je oko 17.000 eura. No ne znamo koliko se sati naleta planira obaviti po avionu. U tom kontekstu iznimno je važan podatak da je "hrvatskim" Rafaleima preostalo oko 3800 od 7000 sati naleta s potencijalnim produljenjem vijeka uporabe do 9000 sati. Produžetak trajanja potrebno je dodatno platiti. Novi F-16 Block 70 koji su nam nudili Amerikanci ima resurse od 12.000 sati, što je tri puta više od Rafalea koji su nam ponuđeni.
Paket oružja
Nema ni informacija što čini ponuđeni inicijalni paket naoružanja koji kupujemo. Vrh Ratnog zrakoplovstva i ministar obrane skloni su svaki tehnički podatak, kao što je vrsta naoružanja ili oprema aviona, proglasiti klasificiranim pa bi tako moglo biti i ovaj put. Pojedini naši sugovornici sumnjaju da su Francuzi u inicijalnom paketu naoružanja ponudili visokosofisticirane rakete zrak-zrak tipa Meteor. Riječ je o raketama koje francuska vojska koristi na svojim avionima F3R. Kako doznajemo, uz Gripene su ponuđene i rakete Meteor. Amerikanci su pak u setu naoružanja ponudili rakete zrak-zrak tipa AMRAAM 120C. Kad govorimo o naoružanju, naši sugovornici upozoravaju i da nije svejedno hoće li nam Francuzi prodati streljivo iz skladišta ili potpuno novo. Ono sa skladišta ima kraći vijek trajanja.
Bez dodatnih benefita
Za nove avione bit će potrebno izgraditi i novu infrastrukturu na aerodromu Pleso. To uključuje hangare, radionice itd. U tom kontekstu važna je logistička potpora koju prodavač nudi. U Vladinu se dokumentu tek navodi "kako postoji mogućnost ugovaranja različitih oblika paketa logističke potpore tijekom cijelog vijeka uporabe". Američka ponuda, kako neslužbeno doznajemo, uključuje logističku ponudu u vrijednosti oko 140 milijuna dolara.
Na prošlom natječaju jedan od najvažnijih kriterija za odabir bila je ponuda industrijske suradnje i kapitalnih ulaganja od strane prodavača borbenog aviona, no ovaj put o tome se ne govori.
Prema svemu sudeći, francuska ponuda ne sadrži dodatne gospodarske benefite Hrvatskoj pa je u tom kontekstu nejasna uloga Zrakoplovno-tehničkog centra iz Velike Gorice u održavanju aviona.
Hrvatskom kupnjom francuskih Rafalea pozabavili su se i inozemni stručni mediji i jedno od pitanja koje se postavlja je za što će Hrvatska koristiti tako napredan i tehnički sofisticiran avion. Njihov zaključak je da Hrvatska gotovo sigurno neće sudjelovati u nekim novim misijama poput, primjerice, zaštite zračnog prostora baltičkih država te da će svoje avione koristiti jedino za zaštitu vlastitog zračnog prostora. Stoga smatraju da sve mogućnosti kupljenog aviona sigurno neće biti iskorištene.