Dođe li ove godine do prijevremenih parlamentarnih izbora, Hrvatska je u velikom riziku ugovaranja projekata EU u procijenjenom iznosu od oko 1,7 milijardi eura, otkrili su nam izvori bliski Vladi.
Pretpostavka da bi na prijevremene parlamentarne izbore mogli izaći već polovicom srpnja ili pak ujesen sve je izvjesnija, a hoće li do toga doći trebalo bi se iskristalizirati već nakon drugog kruga lokalnih izbora. Sljedeći tjedan, nakon što Saboru predlože četiri nova ministra, postat će jasno ima li HDZ potrebnu većinu. Ako ne uspije konfiguracija Vlade, predstoje nam novi izbori, koji ne bi išli u prilog jačanju ekonomije, a ponovno bi se oduljile i moguće reforme koje poduzetnici zahtijevaju.
Opcija srpanj
- U slučaju da se izbori dogode u srpnju, ništa bitnije se neće dogoditi za hrvatsko gospodarstvo, dok bi kasniji termin mogao biti kritičniji. Ako se izbori dogode u kasnu jesen, postoji mogućnost da se neće moći donijeti proračun i da će se ići na privremeno financiranje - objasnio je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.
Iako analitičari ističu kako je financijske posljedice novih izbora teško izračunati, jedan od negativnih efekata svakako je zastoj u povlačenju sredstva iz fondova EU, u čemu ionako kaskamo. EU stavke u državnom proračunu za 2017. su planirane u iznosu od 1,7 milijardi eura, a do kraja travnja izvršeno je 24 posto od planiranog. Do kraja godine očekuje se izvršenje još 1,13 milijarde eura. Prema podacima izvora bliskog Vladi, od svibnja do kraja 2017. trebao bi se objaviti 121 natječaj po operativnim programima u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu eura. Trenutačno isplaćena sredstva korisnicima na vrlo su niskoj razini i iznose 482 milijuna eura, odnosno 4,5 posto ukupnih sredstava.
Ukupan iznos sredstava koji je potrebno potrošiti iz fondova EU u 2017. iznosi 525 milijuna eura, u 2018. iznosi 2,14 milijarde eura te u 2019. iznosi 3,7 milijardi eura. Objava natječaja za te fondove uslijed izvanrednih izbora mogla bi tijekom 2017. i u prvom kvartalu 2018. usporiti, ističe izvor, zbog čega postoji velik rizik ugovaranja projekata EU u procijenjenom iznosu od oko 1,7 milijardi eura. Dinamika usporavanja iskazala bi se prilikom objave natječaja, pripreme projekata te ugovaranja projekata.
Gospodarski rast
Tome treba dodati i multiplikativni efekt, jer su sredstva fondova EU, posebice za male i srednje poduzetnike, potrebna za povećanje konkurentnosti te razvijanje novih tehnologija i proizvoda. U konačnici to se može odraziti i na gospodarski rast jer bi, prema procjenama, u slučaju pune iskorištenosti sredstava EU Hrvatska mogla ostvariti dodatni rast BDP-a od oko 2-3 postotna boda.
Jedna od bitnih stavki je svakako i to da bi se izbori dogodili u vrijeme rješavanja krize u Agrokoru, koji za sebe veže značajan dio cjelokupnog gospodarstva i 60.000 radnih mjesta.
Rejting i kamate
- Država se uplela u najznačajniji subjekt zemlji, a nastavi li donositi odluke vezane za Agrokor, morat će postojati čvrstoća - izjavio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Najava mogućih izbora događa se i u trenutku objave podataka da je rast gospodarstva usporio na 2,5 posto, dok je industrijska proizvodnja pala za 0,6 posto. Analitičari takve rezultate dijelom pripisuju utjecaju krize u Agrokoru.
Podsjetimo da je u siječnju Moody’s dao negativnu ocjenu za kreditni rejting Hrvatske, a kao jedan od razloga naveo je “političke rizike”, što usporava reforme koje jamče zdravi rast.
- Ako se ne uspije složiti Vlada, bit će negativnih posljedica. Kratkoročno, to bi moglo utjecati na smanjenje kreditnog rejtinga države, a dugoročno i do smanjenja investicija i bojazni rejting agencija - izjavio je Šantić.
Prošli izbori stajali su 110 milijuna kuna
Najočitiji financijski trošak prijevremenih parlamentarnih izbora je organizacijski. Prema izvješću DIP-a, ukupni trošak prošlih prijevremenih izbora, održanih u rujnu, na teret državnog proračuna iznosio je 109,5 milijuna kuna. Iako su stajali 11,4 mil. kuna manje od redovnih izbora u studenome 2015., najavljeni izbori bili bi treći u zadnje dvije godine, što znači da bismo za izbore u tom razdoblju izdvojili više od 300 mil. kuna.
- Demokracija košta, ali izigravanje demokratske vlasti košta više - kaže ekonomski analitičar Luka Brkić i dodaje da su značajni efekti paralize političkog i gospodarskog sustava. Kako objašnjava, promjene vlada u nas su specifične jer ne postoji dovoljno izgrađena infrastruktura koja bi to podnijela, naspram zemalja poput Italije i Belgije, gdje zbog učestalih promjena nije bilo državne paralize. (L. Vranković)