KOMPROMIS SDP-a i HNS-a

NEOBIČNO RJEŠENJE BANSKIH DVORA Nakon odustajanja od outsourcinga i spin-offa Vlada ima novi, treći prijedlog

‘Previsoke troškove čišćenja u javnim službama riješit će prirodni odljev zaposlenika’
Zagreb, 280814.Trg sv. Marka.Redovna sjednica Vlade Republike Hrvatske.Na fotografiji: Tvrtko Jakovina,Milanka Opacic i Orsat Miljenic.Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 Ranko Šuvar / CROPIX

Nakon što je Vlada odustala od klasičnog outsourcinga i spin-offa pratećih djelatnosti u javnom sektoru, Milanovićev uži kabinet, doznajemo, donio je načelnu odluku da se krene s provedbom trećeg modela nazvanog “in house”, odnosno samostalnog poboljšanja efikasnosti unutar državnih institucija.

Točnije, Vlada planira provesti djelomični ili, kako nam je to rekao jedan izvor iz Vlade, “usporeni” outsourcing.

- Iduće godine oko 1000 ljudi ide u mirovinu, a postoji i određeni broj onih kojima se ne bi produljivali ugovori o djelu. Na njihova mjesta ne bi se zapošljavali novi ljudi na teret proračuna, nego bi se taj dio, ako postoji potreba, dao u outsourcing - pojašnjava naš izvor koji napominje da službena odluka još nije donesena, ali su se načelno složili svi partneri u Vladi.

To znači da će Vlada uskoro donijeti odluku o zabrani zapošljavanja novih djelatnika na poslovima čišćenja, pranja i peglanja, kuhanja, održavanja, prijevoza i zaštite. Na svakoj od 2300 institucija koje zapošljavaju 26.500 ljudi bit će da organizira posao na najbolji mogući način, bilo povećanjem efikasnosti unutar ustanove ili angažiranjem tvrtke izvana.

Primjer škole

Dakle, ako, primjerice, od pet spremačica u jednoj školi, dvije odu u mirovinu, ravnatelj će morati ili povećati standardnu površinu čišćenja za preostale tri spremačice ili će morati outsourcati dvije spremačice. U Vladi su nakon izračuna zaključili kako postoje značajne razlike kod poslova čišćenja u troškovima po satu rada i u površini. Prosječan trošak po satu čišćenja tako iznosi 39,52 kune, a po sektorima su razlike od 26,49 kuna do 86,51 kunu po satu. Po pojedinim organizacijama razlike su od 15,09 kuna po satu do čak 319,24 kune po satu. A površine po zaposlenome, ovisno o ustanovama, variraju od 324 metra četvorna do čak 3040 metara četvornih.

Nejasne uštede

- Na kraju smo se odlučili za ovaj model koji će također donijeti uštede. Sav novac koji bi se potrošio na plaće tih zaposlenika koji će otići prirodnim odljevom sada će ići ustanovama na račun usluge. To će se odnositi i na zdravstvo i na školstvo - kaže nam izvor iz Vlade.

Riječ je o modelu koji je od predložena tri bio zadnji o kojem se razmišljalo i koji kratkoročno donosi najmanje uštede. Potpuni outsourcing pratećih djelatnosti, računalo se, donio bi 700 milijuna kuna ušteda na godišnjoj razini, a spin-off oko 280 mil. kuna.

Za sada nije poznato koliko će model “in house” donijeti ušteda, ali dugoročno, smatraju u Vladi, to bi trebalo potaknuti veću efikasnost ujednačavanjem standarda, smanjenjem broja zaposlenih na državnom proračunu i boljom kvalitetom usluge. U Vladi također računaju da će usluga privatnog partnera biti puno jeftinija od dosadašnjih troškova na teret proračuna. Primjerice, prosječan trošak sata zaštite u outsourcingu je 25,63 kune, dok je državni gotovo dvostruko skuplji i iznosi 44,65 kuna po satu. S druge strane, u ovom modelu država ostaje poslodavac pa se i dalje bavi upravljanjem neosnovnim djelatnostima, a radnici zadržavaju sva stečena prava. Time se ide na ruku sindikatima koji su prikupili potpise za referendum protiv outsourcinga i spin-offa.

Ovaj model, kako doznajemo, prihvatljiv je i HNS-u, koalicijskom partneru u Vladi koji se nedavno oštro usprotivio i zaustavio već dogovoreni projekt osnivanja državne spin-off tvrtke.

Strah od referenduma

- Načelno, mi to podržavamo. To je puno bolja varijanta od spin-offa jer se postupno ide prema outsourcingu. Spin-off je prijetio da bude zapravo skuplji model, čime bi se efekt reforme poništio. Još ne znamo konkretne uštede, zato i nije donesena službena odluka - kažu nam u HNS-u.

Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod, kaže da su oni od početka naglašavali da je to jedino razumno rješenje.

- Sigurno ima anomalija u sustavu školstva jer se ne poštuje pedagoški standard. Negdje ima viška zaposlenih čistačica, a negdje manjka. Zanimljivo je kako je taj model sada, kada smo prikupili potpise, postao prihvaljiv, a o njemu se zapravo nikada ozbiljno nije razmišljalo - kaže Stipić.

KOMENTAR JUTARNJEG Biološko rješenje umjesto reforme

Onako kako je Zakon o radu bio reformski kamen spoticanja za Vladu Jadranke Kosor, tako je projekt izdvajanja netemeljnih djelatnosti postao sinonim za slabašan reformski kapacitet Vlade Zorana Milanovića. Iako je Milanovićeva Vlada privatizirala brodogradnju i Croatia osiguranje, pokrenula restrukturiranja u HEP-u i HŽ-u, te privatizacijsko-monetizacijske procese u HAC-u, Croatia Airlinesu i HPB-u, nema sumnje da će dobrim dijelom biti percipiran baš kroz neuspjeh famoznog “outsourcinga”.

U tome ima pravde jer je ova vlast zakazala baš na “istočnom grijehu” neprovođenja reforme aparata državne i lokalne uprave te javnih službi, od čega je izdvajanje netemeljnih djelatnosti trebalo biti samo manji dio posla. Stoga će ovaj novi model za povećanje efikasnosti pratećih djelatnosti biti novi cinični marker za ocjenu reformskog kapaciteta ove Vlade - marker kojem je naziv “biološko rješavanje problema”. Filzofija je to koja kaže da se sve samo po sebi treba srediti dinamikom umirovljenja. (Frenki Laušić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 06:14