Nema straha. Beograd traži 39 Srba bivše SAO Krajine

ZAGREB - Na popisu 40 osoba koje Tužiteljstvo Srbije tereti za ratne zločine , a kojeg su u srpnju prošle vlasti Srbije dostavile hrvatskom ministarstvu pravosuđa, samo je jedan hrvatski branitelj i to Veljko Marić uhićen 18. travnja prošle godine na bugarsko srbijanskoj granici.

Ostalih 39 osoba s popisa kojeg je Srbija dostavila hrvatskom ministarstvu pravosuđa bivši su pripadnici postrojbi takozvane SAO Krajine i danas imaju državljanstvo Srbije, ustvrdio nam je visoki hrvatski pravosudni izvor. Taj podatak raspršuje strahove stvorene ovih dana da su osobe koje srbijansko tužiteljstvo tereti za ratne zločine isključivo hrvatski branitelji.

Dvije optužnice

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković tek je djelomično smirio tenzije narasle zbog plasiranja lažnog popisa od 340 imena hrvatskih branitelja koje navodno istražuje Srbija, kazavši da je na tom popisu tek četrdestak imena. Nepoznato je međutim, zbog čega je propusti izvijestiti hrvatsku javnost da su i na tome popisu od 40 imena uglavnom Srbi.

Takođe je propustio reći da je protiv jedinog Hrvata na tome popisu, branitelja Veljka Marića, optužnica za ratni zločin podignuta ne samo u Srbiji, već i u Hrvatskoj. U obje zemlje optužen je da je u jesen 1991. kao propadnik 77. bataljuna ZNG-a Grubišino Polje u akciji čišćenja terena upao u kuću civila Petra Slijepčevića u selu Rastoviću i ubio ga.

Njegovo uhićenje u Srbiji, naime, ubrzalo je i istragu o tome ratnom zločinu u Hrvatskoj i vrlo brzo se došlo do dokaza dovoljno čvrstih za optužnicu. Srbija je međutim, odbila hrvatski zahtjev za Marićevim izručenjem i sudski postupak već je otpočeo pred sudom u Beogradu.

Hoće li Srbija nedavno uhićenog Tihomira Purdu izručiti Hrvatskoj , prerano je, tvrde naši izvori spekulirati, usprkos neslužbenim najavama da bi ipak moglao biti prepušten našem pravosuđu.

Popis iz srpnja 2010.

Kako je međutim moguće da imena Purde nema na popisu 40 osoba koje srbijansko tužiteljstvo tereti za ratne zločine, a koje je dostavljeno hrvatskom ministarstvu pravosuđa?

Popisi koje su u srpnju prošle godine razmijenili ministarstvo pravde Srbije i hrvatsko ministarstvo pravosuđa još uvijek je nepotpun.

Među 40 osoba koje je prije sedam mjeseci Zagrebu dostavilo Tužiteljstvo Srbije nisu imena onih koje za ratni zločin terete okružni sudovi Srbije koji su naslijedili predmete bivših vojnih sudova. Specijalno tužiteljstvo Srbije koje je osnovano 2003., još uvijek nije prikupilo kompletne podatke o istragama prije 2003. pred okružnim sudovima u Srbiji. Purda je, tvrde naši sugovornici, jedan od takvih slučajeva.

Zadaće mješovitog hrvatsko srpskog povjerenstva je da se istraži koliko takvih ranije pokrenutih istraga protiv hrvatskih državljna još ima, te da se sva imena osumnjičenih pridruže popisu od 40 imena koje je Ministarstvo pravosuđa dobilo u srpnju 2010. Upravo taj dio istraga koje su okružni sudovi u Srbiji naslijedi od bivših vojnih sudova i imena osumnjičenih mogli biti najzanimljiviji za Hrvatsku.

Jutarnji je list već danas objavio da je osim za Tihomirom Purdom, na zahtjev Srbije Interpol raspisao tjeralice za još četvoricom hrvatskih državljana: Petra Janjića i Danka Maslova koje se tereti za ratne zločine u Vukovaru, te Agima Cequa i Siniše Mišića, koje se sumnjiči za ratne ratne zločine na Kosovu.

Merčep i Glavaš

Na pitanje zašto Purda nije obaviješten da je njegovo ime na tjeralici Inetrpola, naš izvor iz hrvatskog pravosuđa odgovara: “To bi bilo teško kršenje službene tajne, jer naš posao je istraživanje i progon svih oblika kriminala pa i ratnih zločina, a ne pomaganje osumnjičenima. Nacionalan pripadnost nije relevantna”.

Na pitanje zašto Hrvatska nije sama pokrenula istragu protv Purde i rasčistila njegov slučaj, rečeno nam je da hrvatski istražni organi ne raspolažu nikavim dokazima da je počinio ratni zločin.

A što je Hrvatska dostavila Srbiji? U srpnju prošle godine Hrvatska je Srbiji dostavila popis od 1.534 osobe protiv kojih su u Hrvatskoj od 1991. do toga trenutka pokrenute istrage, podignute optužnice ili su već osuđeni za ratne zločine. Do 30. rujna prošle godine, od kad datiraju najnoviji podaci taj broj je narastao na 1.549 osoba.

Trećina ukupnog broja, njih 569 već osuđeno za ratne zločine, protiv 603 su podignute optužnice, dok ih je 377 osumnjičeno za to djelo. Na tome popisu kojeg je Hrvatska ustupila Srbiji ima i Hrvata i Srba. Na njemu su primjerice i osuđeni Branimir Glavaš i tek osumnjičeni Tomislav Merčep, ali i na tome popisu je Srba nekoliko puta više nego Hrvata.