ZAGREB - Prije 20 godina, kad je Hrvatska krenula putem samostalnosti, bila je zemlja koja se u svijetu prepoznavala po ratu, nogometašima, lijepoj obali i pokojem umjetniku.
Danas Hrvatska polako, ali sigurno dobiva predstavnike u važnim međunarodnim institucijama. Posljednji dokaz za to je imenovanje Kolinde Grabar-Kitarović, veleposlanice RH u Washingtonu, pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.
Zastupnici u UN-u
Ako ćemo spomenuti samo neke od uspješnih Hrvata, počeli bismo s Ivanom Šimonovićem, bivšim ministrom pravosuđa koji je prije godinu dana izabran za pomoćnika glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, zaduženog za područje ljudskih prava.
Već je 1992. bio pomoćnik ministra vanjskih poslova, a od 1997. bio je stalni predstavnik Hrvatske u UN-u gdje je radom skrenuo pozornost na sebe te se na East River vratio kao pomoćnik Ban Ki-moona.
Hido Biščević, još jedan hrvatski karijerni diplomat i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova u vrijeme Ive Sanadera čiji je bio vrlo blizak suradnik, otisnuo se u međunarodne forume.
Prije nego što je puknula afera sa Sanaderom, otišao je na prestižnu funkciju glavnog tajnika Regional Cooperation Councila sa sjedištem u Sarajevu, koji okuplja 46 zemalja, organizacija i financijskih institucija.
Međunarodni suci
Dvoje hrvatskih ekonomista postiglo je zavidne karijere u međunarodnim financijskim institucijama. Dubravko Mihaljek, nekadašnji asistent u zagrebačkom Ekonomskom institutu, danas je stariji ekonomist u Banci za međunarodna plaćanja sa sjedištem u Baselu. U Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) već 14 godina radi Vedrana Jelušić-Kašić. Nakon dugogodišnjeg rada u londonskom sjedištu EBRD-a posao je preselila u Zagreb.
I dvoje istaknutih hrvatskih pravnika ostvarilo je zavidne dužnosti u međunarodnim pravnim institucijama. Budislav Vukas, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, devet je godina bio potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, a danas je ad hoc sudac Međunarodnog suda pravde u Haagu u sporu Grčke i Makedonije zbog imena države. Dugogodišnja iskusna profesorica Pravnog fakulteta Maja Seršić, koja je bila uključena u pomorski granični spor Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu, a danas je zastupnica u tužbi Hrvatske protiv Srbije zbog genocida, također je sutkinja Međunarodnog suda pravde.
Nagrađeni radovi
Više od 500 hrvatskih znanstvenika radi u inozemstvu, a neki od njih ostvarili su uspješne karijere na stranim sveučilištima i institutima. Molekularni biolog Ivan Đikić direktor je Instituta za biokemiju i Centra izvrsnosti Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, a njegov rad o mehanizmima kojima se stanice ljudskog organizma brane od razvoja karcinoma časopis Science je proglasio najznačajnijim medicinskim otkrićem 2005. godine.
Doktor znanosti Nenad Ban, diplomant zagrebačkog PMF-a, danas radi kao profesor strukturne molekularne biologije u švicarskom Federalnom tehničkom institutu u Zürichu, koji je dao 23 nobelovca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....