Kako će u 2021. godini poslodavci u turizmu, kao i svi ostali koji na svojim leđima nose najveći teret koronakrize, plaćati radnike za koje trenutačno nema posla? Hoće li im država i dalje isplaćivati 4000 kuna po radniku na ime očuvanja radnih mjesta?

Kako će se odrediti potpora za skraćeno radno vrijeme?

Sve su to pitanja koja ovih dana postavlja većina poslodavaca u sektorima pogođenima krizom s obzirom na to da su postojeće mjere za očuvanje radnih mjesta formalnopravno određene s trajanjem do kraja 31. prosinca.

Istina, predstavnici Vlade, posebno Ministarstva rada, već dulje u javnosti govore kako će mjere sigurno biti produljene i u 2021. godinu, no sve dok ta odluka i formalnopravno ne bude donesena, niti jedna tvrtka, žale se poslodavci, ne može planirati poslovanje, a kamoli zaposlenicima obećati miran Božić jer je još uvijek nejasno na koji će se način potpore za očuvanja radnih mjesta organizirati u novoj godini.

Praćenje i prilagodba

Da razlog za zabrinutost doista postoji, sugerira i odgovor koji smo dobili od Ministarstva rada, a iz kojeg je jasno da uvjeti o načinu korištenja tih mjera u 2021. još nisu doneseni. Ministarstvo pritom ne smatra spornim što smo u sredinu prosinca ušli bez odgovora na to pitanje.

"Potpore za očuvanje radnih mjesta se od samog početka provedbe kontinuirano prilagođavaju potrebama gospodarstva, što će i dalje biti prioritet. Situacija zahtijeva kontinuirano praćenje, pa tako i prilagodbu i unapređenje mjera. Ministarstvo rada nastavlja analizirati stanje na tržištu i sve prijedloge poslodavaca kako bi mjere bile što učinkovitije. Stoga će se uvjeti za provedbu mjera u 2021. godini pravovremeno utvrditi kako bismo adekvatno odgovorili na potrebe gospodarstva u cilju zaštite radnih mjesta i očuvanja poslovne aktivnosti. Uvjeti za korištenje mjera nisu još precizno utvrđeni, a po donošenju istih javnost će biti pravovremeno informirana. Potpora za skraćeno radno vrijeme i potpora za očuvanje radnog mjesta i nadalje će se provoditi, a precizan iznos će se utvrditi do kraja godine", stoji u njihovu odgovoru.

Većina poslodavaca smatra da je taj iznos potpora odavno trebao biti donesen, umjesto da se o njima spekulira samo tjedan dana prije Božića, blagdana u kojem bi radnici, kao i poslodavci, ipak voljeli osjećati neku vrstu sigurnosti.

"Mi smo zahvalni na svoj pomoći dosad, no zaista ne vidimo razloga zašto se odugovlači s novom odlukom o mjerama. Zaposlenici u sektoru svakodnevno pitaju što će biti s radnim mjestima nakon Nove godine, hoće li imati posao, koliko će iznositi naknade, a poslodavci bi rado planirali poslovanja na način kako to želi svaki ozbiljan biznis", rekao je predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Osim toga, predstavnik hotelijera, zajedno s agencijskim sektorom, na Vladu već neko vrijeme apelira da se poslodavcima koji koriste potpore za očuvanje radnih mjesta ipak dopusti određeni postotak poslovno uvjetovanih otkaza koji su trenutačno korisnicima mjera zabranjeni.

Fiksni troškovi

"Nitko ne želi radnike poslati kući, no određeni prostor za otpuštanje, na razini pet do deset posto od ukupnog broja zaposlenika, nešto je što bi trebalo biti prihvatljivo", izjavio je Ostojić.

Slično smatra i Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK. Žgomba napominje da mjere treba pohvaliti jer su omogućile da Hrvatska među rijetkima odradi sezonu, no kaže kako da bi Vlada odluku o mjerama i njihovim iznosima trebala donijeti odmah. "Podržavam i apel za mogućnost poslovno uvjetovanog otkaza. Nitko ne želi otpuštati ljude, no neki prostor za korekciju ipak mora biti. Također, agencije su zatražile da se i njima nadoknađuju fiksni troškovi jer mi možda nismo zatvoreni de iure, ali smo zato zatvoreni de facto", slikovit je Žgomba.