BRIEFING: ZLATKO STIĆ

‘Nećete vjerovati da su dvije trećine budućih studenata medicine roditelji dopratili na prijemne ispite. Studenata!‘

Na funkciji je već 29 godina i za to je vrijeme Prirodoslovna škola Vladimir Prelog postala jedna od najprestižnijih u Zagrebu

Zlatko Stić

 /Hanza Media

"Ponašamo se kao bogata bahata država. Imamo u srednjim školama razrede sa sedam učenika. Neke škole u Hrvatskoj treba zatvoriti, vjerojatno polovicu njih. Od 1990. do danas se u Hrvatskoj udvostručio broj srednjih škola, a broj stanovnika je pao za 30 ili 40 posto. Škole postoje zbog politike, nedostaje nastavnika, osobito iz matematike. S bivšim ministrom Strugarom sam još 2002. radio procjene koje su pokazale da bi, kada bi u razredu bilo minimalno 20 učenika, plaće nastavnika porasle za 25 posto. A prije 3 godine su nastavnici štrajkom tražili povećanje od 2 posto”, kazao je u Briefingu Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimir Prelog u Zagrebu, najdugovječniji srednjoškolski ravnatelj u Hrvatskoj koji je na toj funkciji 29 godina i za to je vrijeme ta škola postala jedna od najprestižnijih i najpopularnijih u Zagrebu.

Cijelu emisiju Briefing donosimo na samom kraju ovoga članka

Zbog radova na energetskoj obnovi zgrade škole za njega su ove godine praznici trajali svega 8 radnih dana, a otkriva i kako mu, otkako je ravnatelj, škola duguje 372 dana godišnjeg odmora koje će, dodaje kroz šalu, iskoristiti posthumno.

Za upis u gimnazijski program njegove škole učenici moraju polagati prijemni ispit iz kemije, fizike i biologije. Ove godine su upisali 273 učenika, a prijavilo ih se 1360, odnosno pet puta više.

"Ocjene iz osnovne škole ne odgovaraju znanju učenika. Zbog različitih pritisaka, nastavnici popuštaju. Nitko ih za to ne može kriviti. Roditelji im prijete po osnovnim školama, da će ih sačekati na uglu. Upadaju im u kabinete. Preplaše se i povećaju ocjenu. To su 90 posto nastavnice, žene. Ne može 80 posto učenika završiti s odličnim uspjehom. Toga nikada nije bilo. Ne mora roditelj biti utjecajan svojom pozicijom u društvu. Dovoljno je da je agresivan. Prosvjetari nisu zaštićeni kao službene osobe i bilo je napada na njih koji su završili oslobađajućim presudama što je sramotno”, kaže Stić koji moguće rješenje vidi u uvođenju male mature koju bi učenici polagali na kraju osnovne škole, a čuvali bi ih nastavnici iz drugih škola.

"Mene ne zanima čime se bavi neki roditelj u životu. I u mojoj školi su roditelji preko Ministarstva zatražili nadzor rada jedne profesorice koja je potpuno u pravu, napravila je sve kako treba. Zbog takvih stvari su neke zemlje uvele isključivo pismeno ispitivanje. Ako se ovakav pritisak nastavi, možda bi trebalo i u Hrvatskoj. Godišnje dobivam 15-ak pisanih žalbi roditelja na rad profesora, od kojih većinu lako riješimo. Sazovem sastanak svih zainteresiranih koji ja vodim. Stojim iza svojih nastavnika. Često roditelji nisu u pravu i pozivaju se na to da je onaj tko je djetetu davao privatne instrukcije rekao da ono sve zna. Mi nemamo puno takvih problema jer upisujemo dobre učenike. Klasična gimnazija je i prije imala problema s matematikom, ali ne bi se petljao u intervencije prve dame, a kao predsjednik udruge ravnatelja garda Zagreba ni i u ostale odluke. Ja sigurno ne bih dopustio da se ocjena mijenja sedam dana nakon sjednice. Odgovorio bih roditelju na pismo i pitao zašto prije, tijekom školske godine nije intervenirao", govori Stić koji priznaje da je u svojoj karijeri imao pritisaka od političara da se nekom učeniku poveća ocjena. Malo, ali ih je bilo. Nikad, tvrdi, nije popustio takvim pritiscima jer bi to za njega bila sramota. Sve probleme s nastavnicima, kaže, rješava razgovorima, a u 29 godina je samo jednoj osobi izdao opomenu pred otkaz i dobio sudski spor.

"Roditelji su sve više prisutni u sustavu obrazovanja. Medicinski fakultet ima zadnje tri godine prijemne ispite kod nas i u MIOC-u jer je njihova zgrada stradala u potresu. Nećete vjerovati da su dvije trećine budućih studenata dopratili roditelji. Na prijemne ispite. Studenata! Ja se sjećam da moj otac nije znao gdje je moj fakultet. Ne znam što se događa. Moramo mijenjati sustav. Trebamo uvesti jednosmjensku nastavu od 9 do 16 sati s doručkom, ručkom i ponavljanjem gradiva", kaže Stić i otkriva kako nastavnik početnik ima plaću od 5800 kuna. Nije mu žao što je cijeli radni vijek proveo u prosvjeti.

"Mene je čekalo radno mjesto u Ini. Kao inženjer mogao sam otići. Nije mi žao. Žao mi je možda samo zbog toga što bih možda svojoj djeci uspio osigurati stanove. Sin mi je podstanar, a kći radi u Beču. I nisam nikad u životu novi auto imao. Postao sam ravnatelj bez podrške politike. Vrlo brzo su me iz politike prestali zvati u vezi zapošljavanja novih nastavnika. Škola je od loše postala jako kvalitetna, 97 posto naših učenika, gimnazijalaca i kemijskih tehničara, upiše fakultet koji im je bio prva želja", ističe Stić koji je uspio mnogo novca za svoju školu osigurati iz EU fondova.

"Kad sam 2003. mijenjao ime škole iz Kemijske u Vladimira Preloga, u nadležnom Odboru u Skupštini Grada Zagreba su mi rekli da to neće dozvoliti jer nisu znali tko je Vladimir Prelog. Pitali su me tko je to", otkriva Stić dodajući kako je krajem 90-ih godina ušao u HSLS zbog Vlade Gotovca, ali se nakon godinu i pol dana ispisao iako je brzo napredovao u stranci što je, kaže, nekim ljudima smetalo.

"Imam svoje stavove o obrazovanju. Ja sam za rezove i nagle promjene. Zadnja reforma Blaženke Divjak nije bila reforma. Ministar sam ne može ništa ako Vlada ne stoji iza njega", tvrdi Stić koji nikada ne bi pristao biti ministar obrazovanja prije nego što bi oni koji bi mu to mjesto eventualno ponudili pristali na njegov plan. Nakon isteka aktualnog mandata će, kaže, otići u mirovinu.

Pogledajte emisiju Briefing:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 16:35