Nastavnici uključeni u provedbu probne državne mature, najavljene za ožujak i travanj iduće godine, prema najavi Ministarstva znanosti i obrazovanja neće biti honorirani za svoj rad. U Ministarstvu smatraju kako je rad vezan uz probnu maturu uključen u redovna godišnja zaduženja nastavnika te da nema potrebe za dodatnim honoriranjem.
Malo je reći „nezadovoljni“ ovakvom odlukom, oglasili su se iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, kao i iz Školskog sindikata Preporod, uz poruku - neplaćena probna matura definitivno bi mogla biti kap koja će preliti čašu.
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, poručuje kako stav Ministarstva da se nastavnicima ne plati dodatni posao, ukazuje na podcjenjivački odnos prosvjetne vlasti prema ozbiljnom problemu, ali i nerazumijevanje opsega najavljenih poslova.
- Da prosvjetne vlasti nisu svjesne problema, vidljivo je po tome da se mjesecima ponašaju kao da se ništa nenormalno ne događa. Po već 10-ak godina uspostavljenom obrascu zamišljeno je da će nastavnici bespogovorno odraditi još jednu nametnutu obvezu. Visoki dužnosnici MZO-a, uključujući i ministra Radovana Fuchsa, unatrag nekoliko mjeseci ignoriraju upozorenja da problem postoji, da je prilično ozbiljan te da se neće riješiti sam od sebe, navodi Stipić.
Upozorava kako se od više tisuća nastavnica i nastavnika, bilo da će biti zaduženi nadgledavanjem pisanja probne mature, pregledavanjem ispita te unošenjem i obradom podataka, očekuje da, mimo svoje nastave u razredu, dodatno i, dakako, neplaćeno, odrade od sat ili dva do čak nekoliko desetaka sati. U najtežem su položaju, upozorava Stipić, oni koji će ispravljati testove. Od nastavnika hrvatskog, stranog jezika i matematike očekuje se, da uz redovitu nastavu i izvršavanje svih obveza, provedu 20 ili čak 30 i više sati na ispravljanju učeničkih radova.
- Što preostaje sindikatima u situaciji kada su ogluha ili odbijanje zahtjeva jedine reakcije prosvjetne vlasti na upozorenja i zahtjeve koji pristižu od školskih sindikata? Sindikat Preporod zasad na terenu provjerava razmjere nezadovoljstva i ispituje na kakve su sve odgovore spremni nastavnici, a napose oni koje će nove obveze najviše pogoditi. Probna bi državna matura definitivno mogla biti kap koja će preliti čašu. Od pregleda i podjele udžbenika do dežurstva na državnoj maturi, od dopunskog rada s negativno ocijenjenim učenicima do ispravke testova probne državne mature - samo su neki od tzv. ostalih poslova nametnutih nastavnicima. Obavljanje ovih, neplaćenih ali i nespecificiranih, poslova - razlozi su sve većeg nezadovoljstva među nastavnicima, ali i sve žešćih podjela pa i sukoba u zbornicama, poručuje Stipić.
Tvrdi, nadalje, kako je netočan je i uvredljiv stav prosvjetne vlasti „da su poslovi oko provođenja ispita probne mature na određeni način već plaćeni“. Osim što je ovakav stav posvađan s logičkim rasuđivanjem - jer kako to može biti plaćeno nešto čega nema i tek se namjerava uvesti – ovakvom se izjavom dodatno produbljuje nezadovoljstvo i stvara ogorčenost među nastavnicima. Hoće li zbog ovoga netko odgovarati i hoće li se barem ministar Radovan Fuchs ispričati, pita Stipić.
Ako prosvjetna vlast nastavi s ignoriranjem ovog problema, a nastavnici iskažu spremnost za sudjelovanjem u primjerenom odgovoru na namjeru prosvjetne vlasti da nastavnici ne budu honorirani za još jednu vrstu dodatnog rada, školskim sindikatima neće preostati ništa drugo osim pripremanja akcija kojima će se odgovoriti na bezobzirno ponašanje prosvjetne administracije i tako zaštititi dignitet i interese ugroženih članica i članova, poruka je Sindikata Preporod.
Odgovorom Ministarstva začuđeni su u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
– Ne znamo tko je pisao odgovor u ime Ministarstva, ali sigurno nije sudjelovao na sastanku predstavnika MZO i predstavnika Nezavisnog sindikata 15. prosinca, kada je naš sindikat otvorio pitanje opsega poslova i iznio argumentiranu analizu s jasnim izvorima podataka. Nakon toga, dogovoren je novi sastanak za 29. prosinca, kada će Ministarstvo pripremiti svoju analizu. Dakle, razgovori na ovu temu još nisu gotovi, štoviše, tek se otvaraju, kaže Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata.
Lovrić tvrdi kako su začuđeni razinom manipulacije autora odgovora MZO.
- Autor sugerira da će ispitni koordinatori imati bitno manje obveza što je apsolutna neistina. Ispitnim koordinatorima plaćen je rad na državnoj maturi, ali ne i na probnim ispitima probne mature, dakle, posla će biti značajno više. Inače, ispitnim koordinatorima umanjuje se norma sukladno broju učenika koji su izašli na državnu maturu godinu dana ranije pa im uz te poslove nikako nije vrednovan rad na probnoj maturi ove školske godine koja je naknadno donesena. Prešućuje se činjenica da će nastavnici u školama morati ispraviti minimalno 136.000 ispita, a da im se uz dodatnu edukaciju - usput budi rečeno besplatnu - za taj rad nije planiralo platiti niti lipu, kaže Lovrić, dodajući - o obvezi dežuranja na probnoj maturi, uz obvezu dežuranja na već postojećoj državnoj maturi, neću trošiti riječi.
Lovrić pritom podsjeća da se državnim proračunom za 2022. značajno povećavaju sredstva za rad MZO.
- Prostora za plaćanje ovog dodatnog rada u srednjim školama ima, a koji poslodavac u tim uvjetima ne bi platio rad iznad norme svojih zaposlenika? Sindikat će ustrajati na rješavanju problema, kako bi se ovaj hvale vrijedan projekt probnih ispita državne mature proveo, a istovremeno dodatni angažman zaposlenika novčano honorirao, zaključuje Lovrić.
Bura oko probne mature podigla se nakon što je Jutarnji poslao upit Ministarstvu – hoće li poslovi nastavnika uključenih u provedbu probne mature biti honorirani te objavio njihov odgovor.
Odgovor Ministarstva prenosimo u cijelosti:
„Interes učenika je da se upoznaju s ispitima na maturi i da profesori vide kakvo znanje imaju njihovi učenici, maturanti pa temeljem toga mogu dodatno s njima raditi ona područja koja učenici nisu dobro riješili do prave mature kako bi rezultati učenika bili bolji. Dakle, probna matura dat će povratnu informaciju, kako učenicima, tako i učiteljima pa je prema tome višestruko korisna i jednima i drugima.
Nije nam poznato tko je radio spomenutu analizu NSZSSH niti koji su podatci i metodologija korišteni. Ono što svakako valja napomenuti jest činjenica da se probni ispiti u svome značenju, ali i načinu provedbe bitno razlikuju od redovnih ispita državne mature. Nadalje, ravnatelji škola zaprimili su obavijest o provedbi probnih ispita u rujnu kako bi se provedba ispita uključila u školski kurikulum za školsku godinu 2021./2022. te je tako rad vezan za probne ispite uključen u redovna godišnja zaduženja nastavnika. Provedba probnih ispita odvija se prema „Uputama za probne ispite u školskoj godini 2021./2022.“ iz kojih je razvidno da su obveze ispitnih koordinatora bitno manje u odnosu na provedbu ispita državne mature. Prema Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi posao ispitnoga koordinatora odnosi se i na druge oblike vanjskoga vrednovanja, a na samo na ispite državne mature. Prema navedenom Pravilniku ispitni su koordinatori honorirani tijekom čitave školske godine za svoj rad. Kao primjer ovdje napominjemo da su koordinatorski poslovi većih škola „zamijenjeni“ s čak 4-14 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada tjedno i to tijekom čitave školske godine što na primjeru profesora koji zbog broja maturanata ima npr. 10 sati tjedno umanjenje norme od kolega koji nisu koordinatori što znači da rade cca 400 sati manje na godišnjoj razini od kolega u zbornici koji nisu ispitni koordinatori.
U skladu s navedenim smatramo da su poslovi oko provođenja ispita probne mature na određeni način već plaćeni te da nema potrebe za dodatnim honoriranjem“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....