Iako su ekonomisti bili u potpunosti podijeljeni oko toga hoće li ESB nastaviti s povećanjem kamatnih stopa ili će napraviti pauzu zbog sve izraženijih slabosti ekonomije, prevagnuo je stav je potrebno nastaviti sa zaoštravanjem monetarne politike.
Razlog tome su inflacijski izgledi na koje ukazuju novi gospodarski i financijski podaci, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
Tako je Upravno vijeće ESB-a deseti put odlučilo podići tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, te će referentna kamatna stopa na depozite banaka porasti s 3,75 na rekordnu razinu od četiri posto, a dvije ostale stope, refinanciranja i posuđivanja, doseći će 4,5 i 4,75 posto.
Revizija prognoza
U rujanskim projekcijama stručnjaci ESB-a povećali su prognoze rasta inflacije u ovoj i idućoj godini, a i istodobno su smanjili očekivanja u pogledu ekonomskog rasta. Sada očekuju da bi prosječna inflacija ove godine trebala iznositi 5,6 posto (ranija procjena 5,4 posto,) iduće godine 3,2 posto te 2,1 posto u 2025. Revizija naviše za 2023. i 2024. uglavnom proizlazi iz viših razina cijena energije. Istodobno, blago su snizili projicirane razine temeljne inflacije, bez energije i hrane.
Nastavlja se i snažan prijenos prethodnih povećanja kamatnih stopa.
Uvjeti financiranja dodatno su pooštreni i sve nepovoljnije utječu na potražnju, koja je važan činitelj u vraćanju inflacije na ciljnu razinu. Imajući u vidu sve veći utjecaj tog pooštravanja na domaću potražnju u uvjetima slabljenja međunarodne trgovine, sada se predviđa da će gospodarstvo europodručja rasti po stopi od 0,7 posto, dok je lipanjska prognoza bila 0,9 posto, jedan posto u 2024. (1,5 posto ranija prognoza) te 1,5 posto u 2025 (1,6 posto ranija prognoza).
Prema riječima predsjednice ESB-a Christine Lagarde, gospodarstvo eurozone stagnirao je tijekom prve polovice godine, a vjerojatno će ostati prigušeno i u nadolazećim mjesecima "zbog manje potražnje za izvozom iz europodručja, utjecaja pooštrenih uvjeta financiranja, kao i slabljenja sektora usluga".
Kućanstva i tvrtke
"Strah da se inflacija neće u potpunosti staviti pod kontrolu i rizik od preranog zaustavljanja rasta kamatnih stopa nadvladali su rastući rizik od recesije u eurozoni i potaknuli današnje povećanje kamatnih stopa ESB-a", kazao je Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomije ING-a.
Na temelju sadašnje procjene, Upravno vijeće ESB-a smatra da su ključne kamatne stope na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na ciljnu razinu od dva posto. Stoga iznova ponavlja da će one ostati restriktivne "onoliko dugo koliko to bude potrebno".
Ipak, mnogi ekonomisti predviđaju da će ovo povećanje kamata ESB-a biti i posljednje u ovom ciklusu. Mike Bell, strateg globalnog tržišta likvidnosti u J. P. Morgan Asset Managementu, rekao je za Guardian kako poslovne ankete ukazuju na neizbježno oštro usporavanje rasta te da je ESB "vjerojatno završio s povećanjem kamatnih stopa". S druge strane, kućanstva i tvrtke u eurozoni dugo će morati pričekati na njihovo snižavanje. Jedino ako recesija bude takva da nezaposlenost naglo i brzo poraste, Bell predviđa da će u razmatranju biti smanjenje kamatnih stopa.