Nasilje nad stranim radnicima, kojih je u Hrvatskoj, prema procjenama, gotovo 200.000, svakim danom, čini se, eskalira: nakon što je zagrebačka policija objavila da traga za napadačima koji su u srijedu u zagrebačkom Dupcu presreli i pretukli državljanina Nepala koji se vraćao iz obližnjeg Konzuma u kojem je zaposlen, u petak je, usred dana, u centru Zagreba grupica mladića prijetila smrću Filipinki A. R. o čemu opširnije pročitajte OVDJE.
Dolazak velikog broja stranih radnika u Hrvatsku dogodio se naglo i bez osmišljene useljeničke strategije, a takva je ugrubo i njihova integracija. Voditeljica Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija Sanja Klempić Bogadi nasilne ispade prema strancima vidi kao odraz nepripremljenosti društva na promjene.
- Istraživanje o stavovima hrvatskih građana prema stranim radnicima autora Čačić-Kumpes, Gregurović i Kumpes koje je objavljeno 2012. pokazalo je, iako tada još uvijek nije bilo značajnijeg dolaska imigranta, da se potencijalne strane radnike percipira kao socioekonomsku i sociokulturnu prijetnju, a ispitanici su iskazali nespremnost za prisnije kontakte s njima. U međuvremenu se gotovo ništa nije napravilo u smjeru edukacije i senzibilizacije javnosti o migracijskim promjenama koje su bile očekivane s obzirom na demografske procese u Hrvatskoj - poručuje.
Stavovi o migrantima se, dodaje, oblikuju na temelju informacija i znanja o njima. Hrvatska ima iskustva s imigrantima, svoje tržište rada desetljećima je popunjavala i kroz doseljavanje obitelji iz zemalja u okruženju, najviše iz BiH, a ti integracijski procesi bili su relativno bezbolni jer se uglavnom radilo o etničkim Hrvatima.
- Dolazak imigranata iz azijskih zemlja dovodi do porasta etničkih i kulturnih različitosti te je potrebno stalno senzibilizirati javnost kako bi se prevenirale ksenofobija i diskriminacija - zaključuje Klempić Bogadi.
Ta će tema biti nezaobilazna i pred predstojeće izbore, a desne stranke predvođene Domovinskim pokretom i Mostom već su krenule s agresivnom antimigrantskom retorikom.
- Mi želimo da Hrvatska ostane država većinski hrvatskog naroda. Nama ne trebaju ‘no-go zone‘. Vidimo što se događa u Švedskoj. Vidjeli smo što je politika otvorenih granica napravila Njemačkoj - poručio je Nikola Grmoja, nakon čega je Domovinski pokret odlučio stisnuti gas do daske i svoju antimigrantsku retoriku, nakon objave fotografije stranih radnika kako slave Novu godinu na središnjem zagrebačkom trgu, pretvoriti u lov na vještice.
- Svakog normalnog čovjeka, bez obzira na političko opredjeljenje, trebalo bi itekako zabrinuti kada nepoznata rulja i agresivni pojedinci, koristeći gužvu i svoj privilegirani manjinski položaj, fizički i pred očima zgroženih majki zlostavljaju maloljetne djevojčice! - poručili su, iako nema ama baš nikakvih dokaza da su strani državljani maltretirali mlade djevojke.
Prema službenoj evidenciji MUP-a u 2022. godini (podaci za 2023. još uvijek nisu gotovi), policija je kazneno prijavila ukupno 51 slučaj kaznenih djela motiviranih mržnjom.