Skupljanje poštanskih maraka nekada je bio jedan od najpopularnijih hobija na svijetu, neke marke su vrlo rijetke i vrijede pravo bogatstvo, zbog njihovog su se krivotvorenja u prošlosti gubili životi, ali u Hrvatskoj, iako ima dugu filatelističku tradiciju, danas nema puno filatelista.
Usprkos tome, hrvatski filatelisti postižu zapažene uspjehe pa je tako Mladen Vilfan prošli mjesec osvojio 90 bodova (što je rezultat u rangu zlatne medalje) na Svjetskoj filatelističkoj izložbi "Praga 2018" za izložene prve hrvatske poštanske marke izdane 29. studenoga 1918. čiju 100. obljetnicu filatelisti slave ove godine. Također, Ivanu Libriću, kao prvom Hrvatu, u Pragu je uručena nagrada Federacije europskih filatelističkih saveza (FEPA) za izniman doprinos organiziranoj filateliji.
Predsjednik Hrvatskog saveza filatelista (HSF) Nenad Rogina, koji je poštanske marke počeo skupljati sa šest godina, u razgovoru za Hinu podsjeća da je prvo filatelističko društvo u Hrvatskoj osnovano 1896. u Zagrebu, tada kao treće po redu filatelističko društvo Austro-Ugarske Monarhije. "Hrvatska ima dugu filatelističku tradiciju, a prva filatelistička izložba u Hrvatskoj održana je 1907. u Zagrebu", kazao je.
Uz filateliju se može naučiti, ali i zaraditi
Smatra i da Hrvatska u filateliji još uvijek "solidno stoji" što je naslijeđe iz nekih prošlih vremena, jer postoje filatelisti koji se dugo njome bave. Međutim, upozorio je, mladih filatelista je sve manje te ih ima svega nekoliko koji se ozbiljno bave filatelijom. Danas se filatelijom bave ljudi srednje i starije dobi, dodao je.
Stoga bi bilo dobro, smatra, da se ljudi koji anonimno skupljaju marke i posjeduju zbirke učlane u filatelistička društva te počnu baviti organiziranom filatelijom, a oni koji bi željeli tek početi baviti se tim zanimljivim hobijem od lokalnih društava ili Saveza mogu dobiti korisne savjete. Za razliku od današnjeg vremena, u vrijeme Drugog svjetskog rata u Zagrebu su radile 23 filatelističke radnje koje su prodavale filatelistički materijal. Danas ih je svega par. No, rekao je Rogina, to je, za razliku od danas, bilo neko drugo vrijeme u kojem su se masovno slala pisma, pa je samim time postojao i veći interes za filateliju.
Kako bi se stanje popravilo, pod pokroviteljstvom HSF-a, u Zagrebu u osnovnoj školi u Voltinom te u nekoliko škola u Varaždinskoj županiji održavaju se filatelističke radionice za djecu pod vodstvom bračnog para Librić, a u Trakošćanu se već 12 godina u listopadu održava "Škola filatelije“.
No, kazao je Rogina, jako malo je "povratnika" koji se nakon doba adolescencije vrate ozbiljnije baviti filatelijom. "Žao mi je što je trend takav, jer uz filateliju, osim što se može puno toga naučiti, može se i zaraditi", istaknuo je.
Hrvatska zaostaje za sličnim zemljama Srednje Europe
Upozorio je i da naša zemlja zaostaje za sličnim zemljama Srednje Europe jer je jedina institucija koja podržava i sponzorira razvoj filatelije u Hrvatskoj - Hrvatska pošta. Tako se npr. u Sloveniji više ljudi bavi filatelijom nego u Hrvatskoj, a i postoje sređene kartoteke poštanskih žigova i maraka kroz povijest. Uz to, Slovenci su svoje marke proglasili nacionalnim blagom, pa se puno teže iznose iz države, a lokalni muzeji ih otkupljuju od građana kako bi ih izložili kao eksponate.
Na neki način otegotnom okolnošću Rogina smatra i činjenicu što je Hrvatska relativno kasno počela izdavati svoje poštanske marke jer smo bili u sastavu Austro-Ugarske, a nakon samo mjesec dana od izlaska iz te države, ponovo smo se "utopili“ u Kraljevinu SHS.
"Prva poštanska marka na svijetu, Penny Black, izdana je 1. svibnja 1840. godine u Velikoj Britaniji, a prva hrvatska marka je izdana tek 1918. godine", rekao je istaknuvši važnost popularizacije filatelije u društvu.
Vezano uz najskuplje poštanske marke u svijetu Rogina je kazao kako je to trenutno marka od jednog centa britanske Gvajane u magenta boji, jer se radi o jedinom primjerku u svijetu i služila je kao marka za dostavu novina. Ta poštanska marka je na posljednjoj aukciji 2014. godine prodana za više od devet milijuna dolara. Uz tu marku, najpoznatije među najskupljim markama zbog svoje rijetkosti smatraju se i marke iz Mauricijusa od kojih je najpoznatiji "Plavi Mauricijus", "Treskilling“ - švedska marka od tri šilinga u žutoj (umjesto zelenoj) boji, austrijska novinska marka "Crveni Merkur“, te američka marka "Inverted Jenny".
Najveći interes vlada za markama iz vremena NDH
Iako se vrijednost hrvatskih poštanskih maraka ni izbliza ne može mjeriti s tim markama, među najrjeđe hrvatske marke spada mađarska marka iz niza "Žeteoci“ od deset filira s bijelim brojkama i pretiskom SHS Hrvatska. Ne zna se točno kolika je bila njezina naklada jer je njeno pretiskivanje bilo špekulativnog karaktera.
Rogina je pojasnio i kako se, dok se čekalo izdanje prvih hrvatskih maraka koje su izašle u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1918., pretiskala zaliha postojećih mađarskih maraka sa SHS Hrvatska, kako bi se one mogle koristiti u u poštanskom prometu i kako bi se obilježio novi državni poredak.
"Prethodno spomenutu marku zbog njezine rijetkosti neki zovu i "hrvatskim Mauricijusom", rekao je. Uz tu marku, rijetke marke su i "Udarni blok" iz NDH te strojno i ručno pretiskane mađarske marke koje su u Rijeci u prosincu 1918. godine pretiskane pretiskom Fiume (Rijeka).
Naveo je kako sada najveći interes u zemlji vlada za markama iz NDH rekavši kako se u zadnje vrijeme na filatelističkom tržištu pojavila korespodencija pjesnika Milivoja Slavičeka s njegovom majkom. Uglavnom se radi o dopisnicama iz 40-ih godina prošlog stoljeća kada se Slaviček, koji je rodom iz Preloga (koji je tada bio pod mađarskom okupacijom), školovao u Zagrebu.
Marke se i danas krivotvore
Rogina je rekao kako se poštanske marke i danas krivotvore, jer pojedini rijetki primjerci na tržištu dosižu visoke vrijednosti. Istaknuo je primjer "Riječkih maraka", iz razdoblja kada je taj grad bio slobodna država, čije je krivotvorenje počelo još u vrijeme kada su se marke s originalnim pretiscima tek pojavile u upotrebi.
Originalne mađarske marke krivotvoritelji su nabavljali u obližnjem Sušaku, koji je tada bio u sastavu Kraljevine SHS, donosili u Rijeku i pretiskivali s krivotvorenim pretiskom "Fiume". Ondašnji filatelisti su ih kupovali jer nisu znali kako izgleda original, a te "riječke marke" krivotvore se i dan danas", rekao je.
Naveo je i da se u vrijeme NDH strijeljalo zbog krivotvorenja maraka istaknuvši kako posjeduje primjerak novina u kojima je objavljen članak pod naslovom: "Strijeljani Židovi krivotvoritelji jubilarnih maraka". Pojasnio je i da su se te marke iz tzv. jubilarne serije u NDH krivotvorile jer ih je bilo malo, a za njima je postojala velika filatelistička potražnja. "U to vrijeme je bilo više filatelista nego je bila naklada poštanskih maraka", rekao je.
Upozorio je i da su falsifikati danas, zbog napretka tehnike sve vjerodostojniji originalima, ali je i zbog moderne tehnologije mnogo lakše otkriti falsifikat.
Vrijedne marke kupuju se na filatelističkim aukcijama
Rogina je rekao i da se većina poštanskih maraka nabavlja putem filatelističkih aukcija koje se danas sve više "sele na internet". Osim na aukcijama, na kojima se kupuju rijetke i vrijedne marke, one se mogu kupiti i preko oglasnika te, iako rijetko, mogu se pronaći i u starim, nepregledanim, zbirkama. "To je rijetko, ali je moguće. Pouzdano znam da postoje takvi slučajevi", kazao je.
Kao najpoznatije hrvatske filateliste, koji su u filateliji ostavili svoj trag u zemlji i inozemstvu, istaknuo je Velimira Ercegovića, Zvonimira Pilauera, Vladimira Flecka, Vilima Gregorčića, Dragutina Marjanovića, a u današnje vrijeme to su Damir Novaković, Mladen Vilfan, Ivan Librić, Ivan Martinaš i Predrag Zrinjščak.
Rogina je kazao i da hrvatske poštanske marke uvijek dizajniraju akademski obrazovane osobe, pa ih tako često dizajniraju Dean Roksandić, Ariana Noršić, Alenka Lalić i drugi. Veliki broj poštanskih maraka u Švedskoj dizajnirao je hrvatski graver Zvonko Jakuš, koji je dizajnirao i prvu hrvatsku marku u sadašnjoj RH.
Predsjednik HSF-a istaknuo je i da će taj savez ove godine obilježiti stotu obljetnicu izdavanja prvih hrvatskih maraka te stotu obljetnicu oslobođenja Međimurja i njegova pripajanja Hrvatskoj, a gdje su se nakon oslobođenja koristile tzv. "međimurske ratne marke“, koje su se kao lokalna izdanja koristile u Murskom Središću i Prelogu i koje također spadaju u red izuzetnih rijetkosti hrvatske filatelije.
Najavio je i da će se u Varaždinu od 18. do 21. listopada održati Međunarodna filatelistička izložba "Alpe-Jadran Fila 2018", što će biti prva veća filatelistička izložba u tom gradu nakon 1938. godine.
Na izložbi, koja se odvija pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i koju će posjetiti čelnici svjetske i europske filatelističke organizacije, sudjelovat će filatelisti iz Švicarske, Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske, a kao gosti pozvani su Česi, Slovaci i Bugari.
Piše: Tomislav Delač / Hina