Uslijed velike energetske krize diljem Europe se već tjednima nameće jedno pitanje - kakva nas zima očekuje? Jasno je da bi oštra zima bila težak udarac za Europu s obzirom na to da članice EU žele smanjiti potražnju za ruskim energentima.
Copernicus, program EU za promatranje Zemlje, objavio je dugoročnu prognozu za zimske mjesece o kojoj se puno pričalo posljednjih dana. Za emisiju "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija stručni komentar te dugoročne prognoze pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a. Riječ je o jednom od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja podataka koji se mogu ili ne mogu interpretirati kao dugoročna vremenska prognoza te stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina.
- Blage i relativno tople zime postale su kod nas normalne zadnjih nekoliko godina. Naime, posljednja zima koja je bila prosječno hladna u većini krajeva Hrvatske bila je ona na prijelazu od 2016. na 2017. godinu, kada je hladnoću tijekom sezone donio siječanj, koji je bio čak i zamjetno hladniji nego što je uobičajeno. Dakle, ako se prognozira samo po iskustvu, odnosno prema perzistenciji i toplini koja gotovo iz mjeseca u mjesec potvrđuje da smo u razdoblju globalnog zatopljenja - očekivati hladnu, a posebno vrlo hladnu zimu ne bi bilo logično, poručio je Mikec, prenosi HRT.
Dodaje i kako su prognostički modeli za dugoročne prognoze na tom tragu.
- Prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama u Hrvatskoj velika je vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka. Uz iznadprosječnu toplinu koja je izgledna u cjelini za tromjesečno razdoblje od početka prosinca 2022. do kraja veljače 2023. godine, za očekivati je i povremena kraća hladnija razdoblja. Ako se gleda svaki zimski mjesec posebno, u prosincu i u veljači povećana je vjerojatnost za srednju mjesečnu temperaturu zraka višu od prosječne, a u siječnju postoji signal za srednju mjesečnu temperaturu najviše oko prosjeka ili čak nižu od prosjeka, barem u kopnenim područjima, kaže meteorolog.
- Uz to, količina oborine mogla bi u prosincu biti veća od prosječne, odnosno mjesec bi mogao biti kišovitiji nego što je uobičajeno na Jadranu i u područjima uz Jadran. Veća količina oborine od klimatoloških srednjih vrijednosti moguća je i u siječnju i to u većini predjela. Stoga bi, ako se ostvari prognoza prosječno toplog, tj. preciznije rečeno hladnog siječnja, uz veću količinu oborine od prosjeka, prvi mjesec u 2023. godini mogao biti snježni mjesec, barem u kontinentalnim predjelima, i to posebice u gorskoj Hrvatskoj, kaže Mikec, ali upozorava kako pouzdanost takve prognoze nije velika.
Objasnio je potom kako je Copernicus došao do ovakve dugoročne prognoze.
- Predviđanje zahladnjenja temelji se na podacima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremene (ECMWF). Prema tom modelu postoji vjerojatnost za slabljenje polarnog vrtloga u kojem, inače, u snažnoj zonalnoj struji kruži hladan zrak u polarnom području. U takvim okolnostima, uslijed slabljenja vrtloga, uspostavlja se strujanje s jače izraženom meridionalnom komponentom, odnosno hladni, polarni zrak sa sjevera prodire i u južnije predjele - krajeve u umjerenim geografskim širinama, donoseći zamjetno zahladnjenje. Zahladnjenje može potrajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, posebice ako se dogodi i tzv. "Blocking" situacija koja može stacionirati nad Europom dulje vrijeme. Prema spomenutom modelu, takva situacija je moguća tijekom prosinca, kaže Mikec i nastavlja:
- Pritom treba opet imati na umu da prognostički modeli za dulji vremenski rok nisu odveć pouzdani te da je vjerojatnost za ovakav ishod mala ili najviše umjerena. S druge strane, ako se ovo i dogodi, zahladnjenje ne mora zahvatiti cijeli kontinent nego samo njegov jedan dio, što je bio slučaj i u nekim prošlim godinama - i za hladnoću u zimskim mjesecima, i za vrućinu u ljetnim. Tako, na primjer, veći dio Europe može imati izraženu hladnoću zimi ili val vrućine ljeti koji se kod nas ne osjeti u punom intenzitetu. Koji bi geografski dio Europe mogao biti zahvaćen takvim događajem koji se prognozira za prosinac, iz današnje perspektive nije moguće precizno odrediti. Isto tako, prema nekim drugim prognostičkim modelima dostupnim unutar Copernicus klimatološke službe, pa i drugdje, ovakav razvoj situacije ima manju vjerojatnost u prosincu, a nešto veću primjerice na samom kraju ove i na početku sljedeće godine ili čak u veljači, odnosno potkraj zime.
Mikec dodaje kako hladnijeg razdoblja unutar zimskih mjeseci može biti, mogućnost za to svakako postoji, no ponavlja kako prognostički modeli pokazuju da bi zima u Hrvatskoj mogla biti barem malo toplija nego što je uobičajeno.
- To podsjeća na prošlih nekoliko zima u kojima nije bilo izražene hladnoće. A obavezno treba podsjetiti i na nepouzdanost ovakvih vrsta prognoza zbog raznih čimbenika u sustavu atmosfere, oceana, tla, odnosno cjelokupnog Zemljinog sustava, poručuje Mikec, a prenosi HRT.