Predsjednik Republike Zoran Milanović posjetio je općinu Promina koja obilježava 139. obljetnicu svojega osnutka. Prigodom obilježavanja Dana sjećanja na vojne i civilne žrtve Domovinskog rata iz prominskog kraja, obišao je Spomen sobu te položio vijenac ispred središnjeg Spomen križa u čast branitelja i civila poginulih Domovinskom ratu, a sudjelovao je i na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina, piše Dnevnik.hr.
‘Ovdje dolazim drugu godinu zaredom jer sam prepoznao da je ovo mjesto, jedno od rijetkih koje je nastradalo, ali nosi poseban teret onoga što se događalo u ratu, za što krivci nisu nikad pronađeni. Mjesto koje predstavlja ogledni primjer, mogućnost primjera suradnje, dijalog… to uključuje dvije strane, o tome sam govorio lani‘, podsjetio je Milanović u prigodnom obraćanju.
‘Bio bih sretan da ovdje vidim predstavnike srpske zajednice, ne kao krivce, zločin je individualan, nego kao prijatelje. To je fer, ali nažalost, ni ove godine ništa od toga. Ja, naravno, neću prestati vjerovati u to‘, poručio je Milanović i dodao da ljudima u toj kraju želi sretan i ugodan život, u tako bliskoj i kvalitetnoj sredini.
‘Bliskoj po kilometrima, a daleko jer ovaj krš nije lako prijeći. Meni je trebalo vremena da shvatim, a to dođe s godinama i s iskustvom. Ovdje je život bio težak, i danas je kompliciran, opstaju, cvatu… najjači, najžilaviji, najuporniji‘, istaknuo je Milanović.
‘Često sam o Promini govorio po Hrvatskoj, bez obzira na to što je načelnik iz HDZ-a, ovo je nažalost jedan od rijetkih primjera uslužnosti. Vucara se 10 godina članstva u EU, kad smo unutra to trebamo prihvatiti kao činjenicu života i kao šansu‘, istaknuo je te opetovao da je važno koristiti europski novac.
Hrvatski prosjek je pet milijardi kuna u 10 godina, neke bilance i brojke se pišu, gleda se kako da bude bolje, mora biti jer ovo je malo. Dvije milijarde idu na poljoprivredu, sustav je postavljen tako da ljudima nude da se snađu i ljudi se snađu. Teško da država može učiniti bilo što konkretno. Kad dođe do DORH-a, kasno‘, kazao je.
‘Ostalo je tri milijarde za cijelu Hrvatsku, trećina proračuna našeg glavnog grada, odlazi na sve i svašta, pa i na Pelješki most - uloženo je puno iluzija, ali i rada naših ulagača. EU nam je dala nešto, ne dovoljno, moramo se boriti za svoja prava, naša država je sveta stvar, ako pitamo one koji su poginuli‘, naglasio je.
‘Mi smo zaslužni za Pelješki most‘
Istaknuo je da je ‘ovo država s identitetom i poviješću, kao što štitimo za narod ovog kraja u srcu Hrvatske, ali na primjeren način trebalo bi brinuti o BiH, koji su bili uz nas. To ne da se ne poštuje, to je stvar koja je materijalna, ali bogami i duhovna. Onaj tko drži do sebe, biće bez ponosa nije biće‘.
‘Želim vam da budete uspješni, neumoljivi u uzimanju tog novca, i to je prirodno u birokraciji da u službi pravila koja su donesena u Bruxellesu, spriječiti krađu, znam s koliko se problema suočavate jer niste poštovali proceduru za koju ne znate. Svaka greška je pet posto manje za nas. A taj novac je naš. Pelješki most je naš. Mi plaćamo članarinu. Carine koje više ne ubiremo. To dajemo Bruxellesu. Jer smo članica EU. Mostovi. Zgrade. Ceste. Pruge koje nemamo. Povijest nije počela prije 10 godina, kad sam bio premijer. Bio sam kotačić. Moramo poštovati povijest. Da trajemo. Kao što trajete vi ovdje. I glavu goru, neka živi ovaj hrabri i neuništivi narod Dalmatinske zagore‘, zaključio je Milanović, piše Dnevnik.hr.
- Moja ekipa i ja sudjelovali smo u realizaciji ovoga mosta praktički 95%. Sve je bilo gotovo kada sam predao premijersku dužnost, kazao je i dodao da je sve krenulo od Ivana Šprlje, bivšeg dubrovačko-neretvanskog župana, koji je o tome govorio u kampanji 1997. godine.
Na konstataciju novinara da se prije desetak godina pitao je li ta investicija isplativa, predsjednik je rekao kako to 2012. nije govorio jer je tada počeo raditi na realizaciji mosta, ali prije toga jest kada mu je kao premijeru na stolu ostao ugovor o izgradnji.
"Vi ne biste radili besplatno, pa tako nisu htjeli ni izvođači, a mene je nakon izborne pobjede dočekao ugovor koji sam mogao krenuti ispunjavati bez novca, a situacija je bila katastrofalna ekonomski, ili raskidati taj ugovor uz dogovor s izvođačima koji su bili s jedne strane protiv, ali su bili svjesni da je to potpuno nerealno i da je prethodna vlast ostavila mačka u vreći", rekao je te objasnio kronologiju događaja.
O Rusima i ministru obrane
Predsjednik je komentirao i informaciju da je Rusija stavila Hrvatsku na popis neprijateljskih država.
- Mi jesmo u neprijateljstvima s Rusijom. U tome ne sudjelujemo toliko aktivno kao neke druge države, koje su de facto u ratu. Ovo je jedna vrlo opasna situacija koja prijeti da se razvije u nešto nesagledivo, a nadam se da neće, kazao je predsjednik, prenosi HRT, i još jednom potvrdio da dolazi na otvaranje Pelješkog mosta.
Govoreći "o glasinama koje ministar obrane Mario Banožić pušta da će umiroviti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja" rekao je: "Hranj je imenovan na četiri godine dogovorom mene i Plenkovića i čak odlukom Krstičevića koju je dao naknadno što to dodatno osnažuje. Ali to nije dovoljno da na pitanje medija on ne da nikakav odgovor".
Upitao je i je li Banožić bio u DORH-u zbog pogodovanja u Državnim nekretninama koji to radi, rekao je, s pozicije vlasti.
"Ne, nego se propitkuje kad je moja supruga išla u školu radi razlike u četvorki i petici. Četvorka i petica nije kao kad prodaš ispit, ogromna je razlika. Kad prodaš ispit, prodao si prolaz, a ovo je godišnji rad. Ili kad kupiš doktorat u Osijeku kao mnogi, uključujući ovog o kojem pričamo, a za to nitko ne odgovara", rekao je Milanović.
Na pitanje o izostanku dogovora oko dodjele počasnih činova, upitao je zašto bi bilo dogovora i podsjetio da je ministra čekao godinu dana da mu predloži kriterije, pa da ih on kao predsjednik donese.
"Godinu dana čekam, ma ni isprike, ni neću, ništa. Gotovo je, ljudi koje sam u prvoj fazi nagradio su ljudi koji već imaju godina pa da za života dobiju to priznanje. Ubuduće ćemo raditi bez ministra, on smišlja druge spačke", ocijenio je Milanović.