MASAKR U ŠIROKOJ KULI

Napravio strašan pokolj u Lici, samo u jednoj kući ubio sedam žena, nikad neće odgovarati: ‘Javili su nam da je umro‘

Nikola Zagorac je u odsutnosti proglašen krivim jer je tijekom rujna i listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili

Komemoracija za žrtve pokolja u Širokoj Kuli

 Robert Fajt/cropix/Cropix

Nikola Zagorac, ratni zločinac odgovoran za pokolj u Širokoj Kuli 1991. godine, zbog čega je u odsutnosti 1994. godine osuđen na 20 godina zatvora nikada neće odgovarati za strahote koje je počinio. Nakon što se godinama skrivao od hrvatskog pravosuđa on je preminuo u Republici Srbiji. O tome je 5. rujna Županijski sud u Karlovcu dobio potvrdu i uložio je u "otvoreni" spis koji je potom trajno zatvoren.

- Obustavlja se postupak izvršavanja kazne zatvora protiv osuđenika Nikole Zagorca, sina Jovana, rođen 26. 4. 1952. u Metku, Općina Gospić, zbog smrti zatvorenika - naveo je u rješenju sudac izvršenja Županijskog suda u Karlovcu Ante Ujević.

Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Nikola Zagorac je u odsutnosti proglašen krivim jer je tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli nedaleko Gospića kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili. Pritom je pucao po civilima, pri čemu je ubijeno njih osmero, od čega sedam žena.

Zbog počinjenog ratnog zločina gospićki sud je Nikolu Zagorca, Miroslava Serdara i Dragana Vunjka osudio na po 20 godina zatvora, a Dušana Uzelca, Dragana Uzelca, Danu Serdara i Milorada Baraća na po 15 godina zatvora. Deset godina kasnije, 2004. godine obnovljen je postupak protiv Dane Serdara, presuda za ratni zločin je stavljena van snage te je u konačnici oslobođen optužbe. Barać se skrivao u Nizozemskoj, gdje je u međuvremenu dobio i državljanstvo, odakle je na temelju raspisanog Europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Karlovcu iz 2017. zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva 2019. godine izručen Republici Hrvatskoj.

Zločin od 13. listopada, nažalost, nije bio izolirani slučaj, već je bio samo uvod u nove zločine na području ovoga sela. Narednih dana ubijene su još 32 osobe, među njima je bila i 13-godišnja djevojčica, 17-godišnji mladić, te jedna čitava peteročlana obitelj. Ukupno je ovdje ubijeno 47 civila tijekom Domovinskog rata, te im je 2021. godine otkriven spomenik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. listopad 2024 15:02