Nakon Splita, opasni hripavac hara Zagrebom. Kod troje učenika jedne zagrebačke osnovne škole već je potvrđen, a zaraženo je i nekoliko njihovih kontakata, piše Danas.hr.
Cijeli je razred na terapiji antibioticima, a ulaskom u kolektiv prijeti opasnost od ubrzanog širenja, upozorava dječji infektolog Goran Tešović.
"To je jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće. Zaraznost hripavca se kreće negdje na razini koju imaju ospice i neke varijante Covida 19", objašnjava Tešović.
Zaraza se širi kapljičnim putem, a za najmlađe može biti pogubna. Počinje kao obična prehlada zbog čega se blaži oblici čak ne mogu ni klinički prepoznati.
"Nakon tjedan do deset dana se počne razvijati kašalj, koji je tipičan suh u napadima i češći noću, koji pacijenta guše, izazivaju osjećaj nedostatka zraka. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu", nastavlja Tešović.
Situacija u Zagrebu još nije toliko ozbiljna kao što je to bio slušaj u Splitu gdje je trenutno više od 70 oboljelih. Ono što zabrinjava jest niska razina procijepljenosti. U Splitu je ona ispod 86 posto. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Branko Kolarić, ističe da to nikako nije dovoljno.
"Potrebna je procijepljenost oko 95% i sada različita je po cijeloj državi, u Dalmaciji je nešto slabija. Kod nas u Zagrebu u prvoj godini se cijepi 95%, ali imamo nešto manju revakcinaciju ono s pet godina tu smo na 90% i ima mjesta za napredak", kaže Kolarić.
Na spomen hripavca, obiteljima s malom djecom, nije svejedno.
"Zabrinuta sam, da, imam malo dijete i nije mi svejedno", kaže Kristina iz Zagreba.
"Budući da mi je dijete još uvijek onkološki pacijent srah me je. Mislim da je cjepivo civilizacijski pomak i da je spriječilo jako puno lošega", kaže Zagrepčanka Lana.
Za odrasle je opasnost minimalna, a u slučaju kontakta donesene su i nove preporuke.
"Antibiotik, to se zove kemoprofilaksa. Dakle, ljudi koji su zdravi, a bili su u kontaktu s osobom koja ima hripavac, lijek dobivaju samo oni koji u kućanstvu imaju dijete mlađe od jedne godine. I trudnice pred porod, kako se novorođenče ne bi zarazilo od majke", objašnjava Kolarić.
Sa zarazom se bore i diljem Europe. Način da se hripavac potpuno iskorijeni još ne postoji pa na njegovu pojavu možemo računati svakih tri do pet godina.