Je li moguće da je Jurica Lovrinčević kao savjetnik ministra gospodarstva Davora Filipovića izvukao 140.000 eura tijekom godine, a da ga nitko ništa nije pitao, te još komotno najavio kako će iduće godine izvući i više jer mu to nije problem dok je u ministarstvu? Je li mogao samo u Mrežu TV, televiziju skromne ili nikakve gledanosti, bez problema plasirati 200.000 eura? Je li mogao određivati koliko će pustiti na Novu TV, koliko RTL-u, HRT-u i da se pritom nikome ne mora izjašnjavati oko cifre koju je dao nekom mediju, za koju uslugu i je li negdje mogao proći bolje?
Zvuči nevjerojatno, ali mu je to omogućio Zakon o javnoj nabavi, koji kod zakupa medijskog prostora na televizijama i radijskim postajama predviđa iznimku od primjene zakona.
Dakle, ako se želi zakupiti prostor u tiskovinama, i to u iznosima većima od 200.000 kuna (što je 26.544,6 eura) mora se provesti postupak javne nabave, dok bilo koje državno poduzeće, agencija, ured ili ministarstvo televizijama može mimo natječaja plasirati novca koliko želi.
Neravnopravan tretman
Hanza Media još je u siječnju ove godine upozoravala Vladu, Ministarstvo gospodarstva, Europsku komisiju i zastupnike u Europskom parlamentu na neravnopravan tretman medija u zakonu, na povlašten odnos prema televizijama i radiopostajama, ali se ništa nije promijenilo. Tek se Ministarstvo gospodarstva ogradilo navodeći da je to stvar Direktive EU, te da se nacionalnim zakonodavstvom ne mogu propisivati dodatne iznimke.
"Mi damo 10, znači 5 meni, 5 je vama, od tih 5, 1500 popola platimo porez, znači 3 tebi smanjimo, pa malo-pomalo" - glasi tajno snimljena Lovrinčevićeva rečenica u kojoj diktira formulu za raspodjelu novca koji se pod krinkom oglašavanja plasira televiziji da bi se potom dio iznosa podijelio između nekoliko aktera priče, a dio poslužio za kupovanje medijske naklonosti određenom političaru.
Takozvana afera Mreža koju je lansirao tjednik Nacional, a proizveo novinar Mreže TV (za kojega je veliki dio kolega prvi put čuo) Marin Vlahović, koji je ljetos potajice snimao razgovore s Lovrinčevićem, osim što je dovela do smjene Filipovića i Lovrinčevića, u jednom svom kraku teško kompromitira elektroničke medije.
‘Dealovi za podršku‘
Lovrinčević se, proizlazi iz snimki, pohvalio da kontrolira Janaf, Fond za nuklearnu energiju, Fond za okoliš, Hrvatske vode, sve što je pod Ministarstvom gospodarstva, osim samoga Ministarstva i HAMAG-a, te da iz njihovih proračunskih stavki može pustiti sredstva prema medijima, pa se tako spominjalo 200.000 eura za Mrežu TV.
"Ima još i drugih televizija. Ima Nova, RTL, HRT, recimo pustit ću na Novu, a na ove druge dvije neću... Imam neke dealove s Novom vezano za podršku Davoru i tako dalje, znaš", također je izgovorio Lovrinčević, što ilustrira kako se kupuje medijska naklonost. Za sada je reagirala Nova TV tvrdnjom kako se iznose paušalne ocjene, te da nitko u njihovu informativnom programu nema povlašteni tretman.
Iz Ministarstva kulture i medija na upit mogu li se mediji, ako to nije moguće Zakonom o javnoj nabavi, kroz druge, medijske zakone dovesti u ravnopravni položaj, odgovaraju kako izuzeće iz Zakona o javnoj nabavi "ne predstavlja izuzetak od obveze primjene odredaba Zakona o javnoj nabavi kada govorimo o oglašavanju, odnosno o audiovizualnoj komercijalnoj komunikaciji koja uključuje, između ostaloga, i televizijsko i radijsko oglašavanje, pokroviteljstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda".
- Slijedom toga razvidno je da se ista pravila moraju primjenjivati kako na tiskane tako i na elektroničke medije - glasi odgovor ministarstva koje vodi ministrica Nina Obuljen Koržinek uz napomenu da je izuzetak od postupka javne nabave moguć za "stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizualne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje sklapaju pružatelji audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga i termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga".
Koregulacija
U odgovoru Ministarstva ističe se kako ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek uvijek naglašava da u pogledu medijskog zakonodavstva važnu ulogu imaju zakonom propisani instituti koregulacije i samoregulacije, "jer je veliki prostor gdje bi svi dionici medijskog sektora (Agencija/Vijeće za elektroničke medije, nakladnici, novinarske udruge) oko ovakvih pitanja mogli kroz koregulaciju donijeti i dodatna pravila i standarde koji bi olakšali praćenje".
Sustav javne provjere
Potom se ističe da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano 6,6 milijuna eura koji će se putem Agencije za elektroničke medije uložiti u uspostavu sustava javne provjere informacija, te jedinstvene digitalne baze podataka o vlasništvu i izvorima financiranja svih medija u Hrvatskoj.
"Javna objava podataka doprinijet će povjerenju u medije jer će svaki građanin imati uvid u vlasničku strukturu i moći samostalno prepoznati šalju li se putem medija informacije u interesu vlasnika, a ne javnosti. Istovremeno, javna objava podataka o financiranju obeshrabrit će čelnike javnih sustava, ali i vodeće ljude medija koji bi možda sklapali nemoralne ugovore koji bi za posljedicu imali plasiranje lažnih vijesti u interesu ili za korist financijera", zaključuje se u odgovoru Ministarstva kulture i medija.