Naknada za nezaposlene osobe koje su prije gubitka posla radile najmanje dvije godine trebale bi rasti u drugoj polovici 2024., pokazuje aktualni nacrt izmjena Zakona o tržištu rada koji je resorno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava poslalo na očitovanje socijalnim partnerima.
Prema tom nacrtu naknada za nezaposlene osobe tijekom prvih 90 dana nakon gubitka posla ostat će ista kao i sada, a iznosit će 60 posto prosječne bruto plaće koju je osoba primala posljednja tri mjeseca prije gubitka posla, ali najviše 70 posto prosječne neto plaće u državi (s obzirom na prosječnu plaću isplaćenu u studenome 2023. riječ je o 845,60 eura).
No, za sljedećih 90 dana (od 91. do 180. dana trajanja nezaposlenosti), naknada bi trebala narasti sa sadašnjih 30 posto na 45 posto prosječne tromjesečne bruto plaće primatelja prije gubitka posla, a neće moći biti veća od 50 posto prosječne neto plaće u RH (što odgovara iznosu od 604 eura). Za to bi, prema nacrtu Zakona, u proračunu za 2024. godinu trebalo osigurati dodatnih 11,5 milijuna eura.
Minuli staž
Naknada nakon isteka 180 dana past će na 30 posto plaće te osobe, a neće moći biti viša od 35 posto prosječne hrvatske plaće.
Podsjetimo, prema zakonskim odredbama pravo na naknadu za nezaposlene imaju osobe koje su tijekom dvije godine koje su prethodile gubitku posla bile zaposlene najmanje devet mjeseci. Ovisno o vremenu provedenom na radu, ovisi i trajanje isplate naknade za nezaposlene.
Tako osobe koje su radile više od devet mjeseci, a manje od dvije godine mogu dobivati naknadu 90 dana, osobe koje su radile između dvije i tri godine dobivat će državnu naknadu 120 dana itd. Maksimalno razdoblje dobivanja naknade je 450 dana, na što imaju pravo osobe koje su izgubile posao nakon 25 godina staža.
Prijedlog o povećanju iznosa naknada posljedica je opetovanih upozorenja Europske unije na činjenicu da Hrvatska ima izrazito niske naknade za nezaposlene koje ne omogućavaju dostojanstven život osobama dok aktivno traže drugi posao (što je uvjet za dobivanje naknade) te da je obuhvat osoba koje primaju novčanu naknadu izrazito nizak.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zadnjeg dana 2023. u Hrvatskoj je bilo 114.982 nezaposlenih, od čega je naknadu primalo njih 23.139, odnosno tek svaki peti. Prosječno isplaćena naknada iznosila je 416,38 eura.
Stoga je još krajem 2022. tim Ekonomskog instituta na čelu s dr. Danielom Nestićem izradio i dostavio Ministarstvu analizu stanja kojom je potvrđeno da je Hrvatska među državama s neprimjerenim naknadama nezaposlenima. U analizi je navedeno sedam konkretnih preporuka, većinu kojih je prihvatilo ministarstvo Marina Piletića.
Još jedna dobra vijest
Osim rasta postotnog udjela naknade u plaći osobe prije gubitka posla, dobra je vijest da će izračun osnovice za naknadu uključivati i sve neoporezive naknade na plaću, poput stimulacije ili naknade za prijevoz i topli obrok, koje poslodavci posljednjih godina isplaćuju sve češće.
Kako bi se povećao obuhvat osoba koje imaju pravo na naknadu, Piletićevo ministarstvo predlaže da se ublaže uvjeti za mlade koji ostaju bez posla nakon kratkotrajnih zaposlenja. Predlaže se da za osobe mlađe od 30 godina bude dovoljno da su u zadnje dvije godine sakupile ukupno šest mjeseci staža umjesto devet, koliko se traži za starije primatelje.
Prema statističkim pokazateljima Ministarstva, među trenutačnim primateljima naknade više je žena nego muškaraca (59 posto), prevladavaju osobe u dobi od 25 do 54 godine (71 posto), koje i inače čine većinu na tržištu rada, te osobe sa završenom srednjom školom (60,4 posto).
Najveći udio visokoobrazovanih prijavljenih na burzu prima naknadu, što je očekivano s obzirom na to da se osobe najvišeg obrazovanja najbrže zapošljavaju te nakon gubitka posla na burzi rjeđe dočekaju razdoblje u kojem gube pravo na državnu novčanu pomoć.