Od brojnih nepotrebnih zanimanja koja se školuju za čekanje na burzi umjesto za brzo uključivanje u tržište rada gore prolaze još samo oni koji upisuju gimnaziju, a onda se umjesto za nastavak obrazovanja ipak odlučuju pronaći posao.
Riječ je o bezuspješnoj misiji jer gimnazijalci, koji nisu specijalizirani ni za jedno područje, jednostavno nisu potrebni poslodavcima. U prošloj godini samo je 26,4 posto novoprijavljenih nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sa završenom gimnazijom u roku od šest mjeseci uspjelo pronaći posao.
Gore od njih prošli su još samo nezaposleni bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom, među kojima se 17,7 posto uspjelo u roku od pola godine zaposliti. Već oni sa završenom samo osnovnom školom zapošljavaju se brže nego gimnazijalci pa je lani 27,2 posto novoprijavljenih našlo posao u prvih pola godine od dolaska na burzu.
Pokazala je to analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o brzini zapošljavanja prema razini obrazovanja te geografskom području.
- Sporo zapošljavanje skupine sa završenom gimnazijom nije neobično s obzirom na to da je riječ o pripremi za studij, a ne obrazovanju za potrebe tržišta rada. Relativno najbrže zapošljavaju se skupine s visokom naobrazbom - objašnjava u analizi Darko Oračić, analitičar HZZ-a.
Očekivano, najbrže do posla dolaze nezaposleni sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom: od svih koji su se 2012. godine prijavili na burzu, 38,5 posto uspjelo je naći posao u prihvatljivom roku od šest mjeseci.
Analiza je pokazala da u skupini nezaposlenih do razine visokog obrazovanja na tržištu rada najbolje prolaze srednje škole u trajanju do tri godine jer od novoprijavljenih svaki treći uspije naći posao u roku od šest mjeseci.
Međutim, čak i kad je riječ o skupini koja se najbrže zapošljava, brojke su zapravo porazne. U najboljem slučaju tek svaki treći novoprijavljeni na burzi uspije pronaći posao u roku od šest mjeseci, a svi ostali ostaju sve dulje u evidenciji.
Prema svim analizama, što dulje zaglave na burzi, nezaposleni sve teže nalaze posao. Hrvatska je po dugotrajnoj nezaposlenosti među najlošijima u EU. Krajem prošle godine od ukupnog broja nezaposlenih čak je 58 posto na posao čekalo dulje od godinu dana.
Pritom je 60.488 nezaposlenih na burzi dulje od tri godine. Kad je riječ o dobnoj strukturi, analiza je pokazala da do posla najlakše dolaze nezaposleni srednje dobi od 30 do 49 godina, zatim mladi od 15 do 29 godina, a najsporije osobe u dobi od 50 do 65 godina.
Analiza Zavoda za zapošljavanje o brzini zapošljavanja konkretnih zanimanja u četiri županije pokazala je da su lani najbrže do posla dolazili nezaposleni sa završenim učiteljskim studijem. Riječ je o odgajateljima u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
U Zagrebu ih se lani na burzu prijavilo 146, a posao je u roku od šest mjeseci našlo njih 114 ili 78,1 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji na burzu se prijavilo njih 341, a odmah zaposlilo 269 ili 78,9 posto. Slično je i u ostalim županijama. Ovisno o županiji poredak se mijenja, ali među visokoobrazovanim najlakše su se zapošljavali nezaposleni koji su završili pedagoške programe, farmaciju, opću medicinu i računarstvo.
Na dnu ljestvice su pak studiji društvenih znanosti kao što su novinarstvo, politologija, filozofija i sociologija te studij prirodnih disciplina kao što su veterinarstvo, voćarstvo i vonogradarstvo. Na dnu je i građevinarstvo, pravo, menadžment i marketing.
Na razini srednje stručne spreme najlakše su do posla dolazili konfekcionari, industrijski tehničari, zidari, elektroinstalateri, vodoinstalateri, tehničari za elektroniku, medicinske sestre. Na burzi se pak najdulje zadržavaju kozmetičari, pedikeri, fizioteraputski tehničari. I tu se poredak mijenja ovisno o županiji.
Tako se primjerice konobari i kuhari najbrže zapošljavaju u turističkoj Splitsko-dalmatinskoj, a mehaničari poljoprivredne mehanizacije najtraženiji su u Osječko-baranjskoj županiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....