Najduljem štrajku u povijesti države ne nazire se kraj, a Ministarstvo će teško provesti mjeru o neisplati plaća

Petak je 14. srpnja i 39. je dan štrajka sudskih službenika i namještenika, sad već izvjesno najduljeg štrajka u povijesti države. Usprkos činjenici da je ljeto vrijeme godišnjih odmora te i inače razdoblje smanjenog intenziteta rada sudova, svaki dan je sve vidljivije kako je štrajk u velikom dijelu paralizirao rad sudova, od kojih neki rade samo djelomično, neki potpuno, a neki gotovo uopće ne rade.

Nakon nekoliko barem deklarativnih, ali neuspješnih pokušaja pronalaženja zajedničkog jezika između Vlade i sindikata, stvari se posljednjih dana zaoštravaju.

Lomljenje štrajkaša

Posebice u tom kontekstu treba izdvojiti najavu Ministarstva kako će od 17. srpnja, odnosno od ovog ponedjeljka, obustaviti plaćanje osobama koje su u štrajku, na što su iz Sindikata najprije odgovorili kako bi moglo doći i do obustave svih poslova službenika, pa i onih koji su se dosad obavljali zbog hitnosti.

Ova Vladina odluka vjerojatno predstavlja klimaks dosadašnjih odnosa Vlade i sindikata, odnosno nakon nje će se vidjeti hoće li Vlada uspjeti slomiti štrajkaše ili ne. Jučer je predsjednica sindikata Iva Šušković ublažila izjavu o prekidu rada čak i na hitnim poslovima te rekla kako su takve izjave dolazile od članstva. No, iz njezine izjave ne da se naslutiti da je takva opcija "maknuta sa stola".

"Moj sljedeći potez nije u tom smjeru i nije ranije išao u tom smjeru. Ja sam rekla ministru da naprosto kada zapalite vatru, a jučer se dodatno zapalila, teško je onda to smiriti. Tamo je 5000 ljudi, ništa se nije dogodilo po pitanju naše ponude, a nismo dobili nikakvu protuponudu. Naši zahtjevi nisu prihvaćeni. Ljudi se osjećaju povrijeđeni, zanemareni i poniženi više nego prvog tjedna štrajka. Oni smatraju potrebnim zaustaviti hitne radnje", odgovorila je Šušković na upit o sljedećim potezima sindikata.

Vlada, pak, svoju odluku o neisplati plaća štrajkašima namjerava vrlo brzo konkretizirati, no tu bi moglo doći do problema koji će se vrlo brzo slomiti na leđima predsjednika sudova. Naime, da bi se provela Vladina odluka, tražit će se da predsjednici sudova u vrlo kratkom vremenu kvantificiraju radni učinak štrajkaša kako bi se jasno odredilo tko je koliko radnih sati proveo u štrajku te će im sukladno tome biti isplaćene ili uskraćene plaće.

Komplikacije

Usprkos mišljenju Ministarstva kako bi to relativno lako trebalo biti izmjereno, zbog prirode ovog štrajka, odnosno nejasne definicije toga koji se poslovi obavljaju zbog hitnosti, a koji ne, može se naslutiti da to neće biti lak posao. Sukladno zakonu, predsjednici sudova su i dosad Ministarstvu dostavljali okvirne podatke o tome koliko je službenika suda u štrajku, no od tog podatka pa do podatka koliko je pojedini sudski službenik napravio radnji taj dan, a koje je, pak, odbio raditi, potencijalno je dug put.

Problem će ležati upravo u tome da sudski službenici obavljaju velik spektar poslova koji su jako nejasno definirani, a koji nikad nisu bili kvantificirani. Na primjer, moguće je da je sudski zapisničar taj dan odradio zapisnike za tri sudska ročišta, ali je odbio poslati pozive za jednu raspravu koja nije bila hitna. Premda ishode ovakvih stvari nije zahvalno prognozirati, ponedjeljak ili utorak mogli bi biti dan D kada će se vidjeti hoće li najdulji štrajk u državi uspjeti.