Svaka zemlja ima svoj režim cijepljenja i zaraze pa sigurno obuhvat i širenje virusa neće biti jednaki po zemljama Europske unije, kaže struka
Broj novozaraženih, hospitaliziranih, osoba na respiratorima i umrlih raste iz dana u dan. U utorak su tako PCR-om potvrđena 704 nova slučaja, 518 oboljelih je hospitalizirano, a od njih je 57 na respiratoru. Udio pozitivnih u testiranima je bio sedam posto. Umrlo je čak desetero pacijenata koji su bolovali od covida.
Sumnje, dakle, nema: epidemija je u Hrvatskoj u uzlaznoj putanji, a kada će biti vrhunac i hoće li se brojke penjati do onih koje smo bilježili u drugom i trećem valu, nitko ne želi prognozirati.
Gledajući kartu Europe, odnosno brojeve novozaraženih, vidljive su bitne promjene u odnosu na prethodne valove. Nitko se nije ni približio brojevima zaraženih iz prethodnih valova, a za dio zemalja, čini se, četvrti val je na izdisaju.
Crveno ljeto
Već ranije je primijećeno da se pogoršanje situacije prvo primjeti u zapadnim zemljama, a onda se širi prema istoku. Tako je, čini se, i sada. Primjerice, Španjolska, Francuska i Portugal, zemlje koje su među prvima ušle u crveno ovog ljeta, sada bilježe pad.
Kod Španjolske je vidljiv ozbiljan pad dnevnih brojeva novozaraženih. Italija stagnira i nema povećanja brojeva. Češka gotovo da i nema novozaraženih, Švedska stagnira, Belgija također. Portugal bilježi blagi pad, Mađarska gotovo da i nema novih slučajeva.
S druge strane Austrija, Njemačka, Srbija, Slovenija i Hrvatska bilježe porast. Grčka je, čini se, u najgoroj situaciji. Naime, oni su 24. kolovoza zabilježili najveći broj novozaraženih od početka epidemije.
Ostale zemlje nisu se niti približile ogromnim brojevima iz drugog i trećeg vala.
Činjenica je i da su u većini zemalja mjere bitno relaksiranije nego što su bile, no unatoč tome brojevi za sada nisu eskalirali.
Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta u Splitu govori kako je sada teže nego ikada od početka epidemije davati relevantne procjene. Naime, sada smo u bitno drugačijoj situaciji jer je dio stanovništva procijepljen, a dio je prebolio covid-19.
- No, tu postoje bitne razlike u udjelima cijepljenih između država tako da je sve teže raditi kvalitetne usporedbe. Naravno, još je puno onih koji niti su preboljeli niti su cijepljeni, a ne smijemo zanemariti ni delta soj koji je dokazano puno zarazniji nego dosadašnji - govori Polašek.
Kada se gleda karta, evidentno je da brojevi prvo krenu rasti na zapadu, a onda se kreću prema istoku. Polašek smatra da i tu postoji nekoliko faktora.
- Kada se gleda zemljopisno, na zapadu prije kreću hladniji dani. Tu je i koncentracija stanovništva veća. Dakle, u zemljama koje imaju veliku gustoću stanovništva uz delta soj, sigurno je da će se zaraza brže i prije širiti. Također, u tim zemljama uglavnom ranije počinje i školska godina - napominje Polašek.
Svaka zemlja, navodi Polašek, ima svoj režim cijepljenja i zaraze i sigurno obuhvat virusa neće biti jednak po zemljama Europske unije, ali i svijeta.
Samo 50% cijepljenih
- Do koje mjere će se širiti virus zbilja je teško predvidjeti, no logično bi bilo da se više brojevi ne bi trebali penjati do onih katastrofalnih kakvima smo svjedočili na zimu i proljeće. No, sve ovo ipak ukazuje da ćemo se još boriti s epidemijom - smatra Polašek.
Napominje i da još nitko nije u pravoj jeseni te da će to biti pravi test. Naime, činjenica je da su ljetni mjeseci uvijek nepovoljniji za širenje virusa, ako zbog ničega drugog, onda zbog toga što se ljudi ne zadržavaju u zatvorenim prostorima i vrijeme provode na otvorenom gdje je mogućnost zaraze ipak smanjena.
- Što se tiče zemalja koje trenutno imaju veći porast, one nemaju dovoljnu procijepljenost. Na žalost, i mi smo među njima. Tek nešto više od 50 posto cijepljenih odraslih i oko 42 posto ukupne populacije nije dovoljno da bi se govorilo o kolektivnom imunitetu - smatra Polašek.
Na pitanje kada bismo mogli očekivati vrhunac ovog vala, Polašek se ograđuje, kaže da je i to samo procjena, ali da je mišljenja da bi se to trebalo dogoditi sredinom listopada, no koji bi to brojevi mogli biti ne može procijeniti.
- Ako brojevi budu viši od onoga što se očekuje, ako bolnice budu pune, vjerojatno će se trebati razmatrati i pooštravanje mjera. No za sada vjerujmo da do toga ipak neće doći - zaključuje Polašek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....