Mario Nobilo, stalni predstavnik Hrvatske pri NATO-u, potpisat će u ime države protokol o pristupanju Finske i Švedske Sjevernoatlantskom savezu, unatoč tome što je predsjednik Republike Zoran Milanović u srijedu potvrdio da će mu dati naputak da to ne napravi, poručuju iz Vlade.
Iz Banskih dvora podsjećaju da hrvatski veleposlanik pri NATO-u prima instrukcije iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova i da će tako biti i ovaj put. Prema Zakonu o vanjskim poslovima, Nobilo je dužan postupati po uputama ministra vanjskih poslova, kojemu i odgovara za svoj rad.
Nakon što su Finska i Švedska u srijedu i službeno podnijele zahtjev da postanu članice NATO-a, sad slijedi ubrzana procedura kako bi ih se i primilo. Sjevernoatlantsko vijeće, političko tijelo koje se sastoji od stalnih predstavnika država članica NATO-a, potpisuje Protokol o pristupanju i samim tim činom države dobivaju pozivnicu da se priključe NATO-u. Plan je da se to dogodi i prije velikog NATO summita u Madridu koji se održava krajem lipnja, a na kojemu će sudjelovati i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
No da bi se potpisao Protokol, s time se treba usuglasiti svih 30 država članica, a pošto je Turska blokirala početak pregovora, pitanje je hoće li u tako kratkom vremenu do dogovora uopće doći.
Milanović je u srijedu još jednom snažno iskoristio tursku poziciju kako bi naglasio opravdanost svog stava da se pristanak Hrvatske za proširenjem NATO-a na dvije skandinavske zemlje mora uvjetovati izmjenom izbornog zakona u BiH, koji bi onemogućio da Bošnjaci ponovno izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Turska, naime, prijeti da će vetom spriječiti pristupanje Finske i Švedske u NATO.
- Turska ne može reći 'da' članstvu Finske i Švedske u NATO-u, bez uvrede, to je nemoguće - rekao je u ponedjeljak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Ponovio je da obje zemlje podržavaju, kako on tvrdi, terorističke organizacije, uključujući i Kurdsku radničku stranku (PKK) koja je u Turskoj zabranjena te kurdsku miliciju u Siriji.
Stav Turske predsjednik RH Zoran Milanović u srijedu je uzeo za primjer kako "prave" države štite svoje nacionalne interese.
- Sastalo se Sjevernoatlantsko vijeće, ali nisu ništa odlučili jer je Turska protiv. Tako se ponašaju države koje brinu o svojim interesima. Ne znam što će se iz toga izroditi, je li uopće moguće da Švedska zadovolji uvjete Turske. Pristane li Švedska na uvjete Turske, to više neće biti ista država. Turska neće ustati od stola prije nego što nešto dobije. I to ne bilo što. A kako se Hrvatska ponaša? Sve suprotno od Turske - rekao je i dodao kako njegovo protivljenje ulasku dviju skandinavskih zemalja u NATO nije "čin protiv Finske i Švedske, nego za Hrvatsku".
Uvjeren je da se problem izbornog zakona i jednakopravnosti Hrvata u BiH može riješiti uvjetovanjem finskog i švedskog članstva.
- Hrvate se u BiH kao politički entitet razara, a Andrej Plenković u tome sudjeluje aktivno. Drugi se prave mrtvi. Moramo se boriti za svoje interese u BiH. Nakon 25 godina od Daytona tamo i dalje nema niti jednog hrvatskog časnika ili časnice. Ne daju nam. Vlada nije učinila ništa. To je vrijeđanje. Zadnju riječ ima Sabor. Ako Sabor to ne ratificira, odjednom će pažnja svih biti na Hrvatskoj. Ratificiramo li to bez glasnog krika, poklonili smo obiteljsko srebro i maknuli se od problema koji je na 50 kilometara odavde. Što će biti sutra? Želim da se hrvatski interesi u BiH modificiraju u okviru Daytona. Ne želim da se dogodi da Hrvati proglase samoupravu u BiH, pa da se EUFOR nahuška na Hrvate u BiH. Na to upozoravam. Nije moguće da HDZ o tome ništa ne misli. Čelni ljudi Hrvatskog narodnog sabora su za, Dragan Čović nije protiv. On će morati objasniti biračima što su radili, obrazložiti svaki propust. Turci neće ustati od stola nezadovoljni, s rješenjem koje ne mogu predstaviti narodu - rekao je Milanović.
Premijera Andreja Plenkovića nazvao je izdajnikom jer, kaže, ne štiti hrvatske nacionalne interese, nego se bori za svoju buduću poziciju u briselskoj administraciji, a zbog čega je "ne servilan, nego hiperservilan".
- Imamo izdajnika u svojim redovima. Nema druge riječi. Kako će završiti, ne znam. Čuli ste, izdajnik. Dopis veleposlaniku moram poslati da ostane trag… Rekao sam da mi je važnija zanoktica Hrvata u BiH, nego cijela rusko-finska granica. Ako meni prijeti blamaža, spreman sam i na deset puta veću. Ali pitam se što može prijetiti Hrvatskoj? Nećemo ući u pet projekata, u OECD? To su tri radna mjesta za štrebere. Schengen? Ne vjerujem da će se to dogoditi. Opstanak Hrvata u BiH je moralno pitanje. Kad je trebalo braniti državu u teško vrijeme, Hrvati iz BiH su sudjelovali. Gdje je bio Plenković tad? Što je dao? U situaciji kad mom narodu prijeti požar, ne zanima me stanje ljudskih prava Kurda - poručio je u srijedu predsjednik RH.
Ukoliko na koncu dođe do dogovora s Turskom i potpiše se Protokol na jednom od redovitih sastanaka Vijeća, koji se održavaju i nekoliko puta tjedno u Bruxellesu, onda će Švedska i Finska sudjelovati na summitu NATO-a kao gošće.
Službene članice postaju kad se Protokol ratificira u svim državama članicama gdje je to potrebno. U hrvatskoj Vladi kažu da su spremni uputiti Saboru Zakon o ratifikaciji čim se on potpiše, a za njegovo donošenje, kao i za svaki međunarodni ugovor, potrebna je obična većina, što znači da će on glatko proći u Saboru.
Finska i Švedska članice su Partnerstva za mir od 1994. godine, otkad je uspostavljen taj političko-vojni program europskih država s NATO-om. Hrvatska je postala članicom tog programa 2000. i time je bio obilježen početak odnosa s NATO-om. Tek osam godina poslije Hrvatska je na summitu u Bukureštu dobila pozivnicu za punopravno članstvo, a potom je Sjevernoatlantsko vijeće potpisalo Protokol o pristupanju.
Protokol je zatim morao biti ratificiran u svim parlamentima država članica, što je potrajalo godinu dana. Svugdje je to išlo glatko, osim u Sloveniji koja je na trenutak blokirala pristup.
Kad se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru.
Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Hrvatska je službeno članica od 1. travnja 2009. godine.