PRIJEDLOG VLADI

‘Na razinu prije pandemije vraćamo se 2022., važan je konzervativni pristup planiranju prihoda‘

Povjerenstvo za fiskalnu politiku podržava nastavak kratkotrajnih i ciljanih mjera nužnih za ublažavanje posljedica pandemije
Andrej Plenković
 Damir Krajac/Cropix

Povjerenstvo za fiskalnu politiku podržava nastavak kratkotrajnih i ciljanih mjera nužnih za ublažavanje posljedica pandemije, pri čemu ističe potrebu izbjegavanja donošenja mjera s trajnim negativnim učinkom na javne financije, objavilo je u utorak to povjerenstvo.

"Makroekonomske projekcije upućuju na brzi oporavak, ali Povjerenstvo naglašava da bi se bez snažnih reformi usmjerenih ka povećanju potencijalnog rasta Hrvatska vrlo brzo mogla suočiti s ograničenjem rasta gospodarstva. Stoga je očekivani oporavak i ukidanje kriznih mjera potrebno iskoristiti za snažniju konsolidaciju javnih financija već od 2022. godine", ističe se u priopćenju Povjerenstva koje je na sjednici u ponedjeljak raspravljalo o Programu konvergencije za 2022.-2024. godinu te rebalansu ovogodišnjeg proračuna.

Povjerenstvo podsjeća da je Vlada početkom travnja prošle godine donijela odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila, kao i da je Vijeće EU, na preporuku Europske komisije, pokrenulo opću klauzulu o odstupanju od primjene pravila.

Mjere moraju biti ciljane i kratkotrajne i ne smiju ugroziti održivost javnih financija

"Povjerenstvo za fiskalnu politiku od proglašenja epidemije u ožujku 2020. godine podržava aktivnosti Vlade u borbi protiv posljedica epidemije. Pritom podsjeća da su i u uvjetima odgađanja primjene fiskalnih pravila i dalje prisutna ograničenja pri vođenju fiskalne politike", navodi Povjerenstvo.

Stoga iznosi i nekoliko preporuka - donesene mjere moraju biti ciljane i kratkotrajne te ne smiju ugroziti održivost javnih financija; visoki javni dug u uvjetima niskog potencijalnog rasta bitno ograničava mogućnost korištenja fiskalne politike pa je u što većoj mjeri potrebno iskorištavati sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO); fiskalnoj održivosti najviše pridonose mjere usmjerene povećanju potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva, poput javnih investicija i reformi.

Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila treba stalno preispitivati i ukinuti nakon izlaska iz krize, pa Povjerenstvo najavljuje da će u jesen 2021. donijeti mišljenje i preporuku Vladi o mogućem ukidanju odluke o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila i u 2022. godini.

Povjerenstvo podsjeća i da makroekonomske i proračunske projekcije iz Programa konvergencije i prijedloga izmjena i dopuna državnog proračuna za 2021. počivaju na boljim ostvarenjima od prvotnih očekivanja, uz istovremeno ubrzanje gospodarskog oporavka.

"Unatoč takvim kretanjima, hrvatsko gospodarstvo će se na razinu prije pandemije vratiti tek iduće, 2022. godine, što utječe i na zaključak o potrebnom nastavku fiskalne podrške. Uz očekivanu normalizaciju zdravstvene situacije, veliki doprinos rastu očekuje se od sredstava iz MOO-a na osnovu kojeg se predviđa dodatni doprinos rastu od 0,3 posto u 2021., 1,4 posto u 2022., 1,4 posto u 2023. i 0,9 posto u 2024. godini. Uz takve pretpostavke, Vlada predviđa da će BDP realno porasti za 5,2 posto u 2021. godini, 6,6 posto u 2022., 4,1 posto u 2023. i 3,4 posto u 2024. godini. No, u uvjetima niskog potencijalnog rasta to će značiti i vrlo brzo zatvaranje jaza proizvodnje što će dovesti i do niza ograničenja nastavku tako visokog rasta", smatra Povjerenstvo za fiskalnu politiku.

Povjerenstvo, koje je u ranijim stajalištima pozvalo Vladu da privremeno odgodi primjenu poreznih izmjena u 2021., pogotovo u vezi smanjenja poreza, pozdravlja plan korekcije proračunskog manjka u razdoblju rasta prvenstveno kroz sporiji rast tekuće potrošnje, dok mogućem smanjenju poreznog opterećenja treba pristupiti tek nakon oporavka i ostvarene konsolidacije javnih financija.

Deficit primjeren sadašnjoj situaciji, ali snažan oporavak treba iskoristiti za konsolidaciju javnih financija

Program konvergencije predviđa da će deficiti opće države iznositi 3,8 posto BDP-a u 2021., 2,6 posto u 2022., 1,9 posto u 2023. i 1,5 posto u 2024. godini. Povjerenstvo drži kako je predviđeni deficit za 2021. godinu "primjeren sadašnjoj situaciji, ali da treba iskoristiti snažan oporavak za bržu konsolidaciju javnih financija i smanjenje javnog duga u narednim godinama".

Zamjećuje i kako su projekcije rasta koje očekuje Europska komisija nešto niže - 5,0 posto u 2021. godini te 6,1 posto u 2022. godini, pri čemu očekuju i znatno sporiji rast deflatora. Drugim riječima, Vlada očekuje veći realni rast od projekcija EK i to za 0,2 posto u 2021. godini te 0,5 posto u 2022. godini, dok je odstupanje nominalnog rasta još i veće i iznosi 0,6 posto u 2021. godini te 1,2 posto u 2022. godini.

"Imajući sve to u vidu, Povjerenstvo smatra da, unatoč činjenici što makroekonomske projekcije Vlade odstupaju u određenoj mjeri od projekcija EK, moguće ih ostvariti u slučaju nastavka tekućih trendova i snažnijeg korištenja sredstava iz MOO. Povjerenstvo stoga predlaže Vladi da prilikom izrade prijedloga proračuna za 2022. godinu revidira svoje korekcije sukladno ostvarenjima tijekom ljeta 2021. godine te saznanjima u pogledu predviđene dinamike povlačenja sredstava MOO, te zadrži konzervativni pristup planiranju proračunskih prihoda", navodi se u priopćenju.

Rebalans - povećanje rashoda za zdravstvo, podršku radnicima i poduzećima pogođenim krizom

Osvrćući se na predloženi rebalans proračuna, Povjerenstvno ističe kako on prepoznaje stabilizaciju proračunskih prihoda u 2021. godini, ali i daljnje povećanje rashoda radi financiranja borbe protiv epidemije, povećanih rashoda u zdravstvu te za podršku radnicima i poduzećima najviše pogođenim krizom u cilju očuvanja gospodarskog potencijala.

"Blago povećanje prihoda državnog proračuna u 2021. godini pretpostavlja oporavak gospodarskih aktivnosti, imajući u vidu i učinke poreznih izmjena za 2021. godinu te predviđeno povlačenje sredstava iz fondova EU", navodi Povjerenstvo.

Rebalansom su planirani ukupni prihodi od 150,3 milijarde kuna, odnosno povećanje za tri milijarde kuna ili za 2,1 posto u odnosu na prethodni plan za 2021. To se povećanje u prvom se redu odnosi na pomoći iz fondova EU u iznosu od 1,4 milijarde kuna, dok se kod poreznih prihoda predviđa povećanje od 336,7 milijuna kuna, u prvom redu po osnovu prihoda od porez na dobit i poreza na robu i uslugu, uz neznatno smanjenje prihoda od poreza na dodanu vrijednost, kao posljedica neizvjesnosti vezanih uz turističku sezonu i osobnu potrošnju u 2021. godini.

Rebalansom su ukupni rashodi u odnosu na izvorni plan povećani za 9,4 milijarde kuna (6 posto), što je posljedica preraspodjele unutar proračuna u cilju osiguravanja sredstava za funkcioniranje zdravstva, financiranja daljnjih mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom te osiguravanja sredstava za rashode za zaposlene u školstvu.

Sukladno tomu, ukupni rashodi u 2021. prvotno su planirani u iznosu od 157,9 milijardi kuna, a rebalansom se predviđa njihovo daljnje povećanje na 167,3 milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda koja se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat državnog proračuna planirano je za sanaciju i ulaganja u zdravstvo (4,2 milijarde kuna), za potpore radnicima i poduzećima pogođenih koronavirusom (2,4 milijarde kuna) te za rashode za zaposlene (1,3 milijarde kuna), pobrojalo je Povjerenstvo.

"Prijedlozi izmjena i dopuna državnog proračuna za 2021.odražavaju namjeru za umjerenom konsolidacijom javnih financija te Povjerenstvo predlaže Vladi RH da napravi evaluaciju prijašnjih i sadašnjih aktivnosti u zdravstvu i gospodarstvu kako bi se utvrdili njihovi stvarni fiskalni učinci na razvoj gospodarstva. Povjerenstvo smatra da je nužno i potrebno procijeniti buduće rizike proračunskih rashoda, posebice imajući u vidu sve veće dugove zdravstvenog sustava, sustav plaća u javnom sektoru ili značajne potencijalne obveze po osnovu izdanih državnih jamstava", navodi se u priopćenju.

Podsjeća se i kako će ukupan rezultat dovesti do manjka državnog proračuna od 17 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a, a opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 15,3 milijarde kuna ili 3,8 posto BDP-a.

2020. - ostvarena fiskalna kretanja jedino moguća, a ostvareni manjak proračuna nužan

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na jučerašnjoj sjednici razmatralo i prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2020. godinu.

"Negativan utjecaj pandemije u 2020. bio je izrazito naglašen i na prihodovnoj (značajno smanjenje prihoda) i na rashodovnoj strani proračuna (snažan porast rashoda povezanih s borbom protiv pandemije). No, s obzirom na izvanrednu situaciju pandemije koja je iziskivala iznimne fiskalne napore kako na globalnoj razini, ali i u hrvatskom gospodarstvu, ostvarena fiskalna kretanja u 2020. godini Povjerenstvo drži jedinim mogućim, a ostvareni manjak državnog proračuna nužnim", smatra Povjerenstvo.

Smatra također kako bi, unatoč privremenoj odgodi primjene fiskalnih pravila u 2020., Vlada trebala pripremiti i javno objaviti izvješće o ostvarenju fiskalnih pravila i analizirati kretanje strukturnog deficita, što je propušteno učiniti.

Prihodi državnog proračuna u 2020. godini ostvareni su u iznosu od 131,6 milijardi kuna i u odnosu na 2019. manji su za 8,3 milijarde kuna (6,0 posto), dok su rashodi godinu ostvareni u iznosu od 153,5 milijardi kuna, što je porast za 13,6 milijardi kuna ili 9,8 posto.

Povjerenstvo podsjeća da su u odnosu na 2019. značajno porasle subvencije zbog provedbe mjera za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog epidemije narušena gospodarska aktivnost. Ukupno su u 2020. godini iz državnog proračuna financirani rashodi povezani uz epidemiju u iznosu od 10,7 milijardi kuna, a osim toga, na teret proračuna financirane su i razne mjere povezane s epidemijom u iznosu od 5,4 milijarde kuna.

U prošloj je godini ostvaren manjak prihoda nad rashodima državnog proračuna (deficit) u iznosu od 21,9 milijardi kuna koji je financiran novim zaduživanjem. Dug državnog proračuna koncem 2020. porastao je za 32,7 milijardi kuna ili 13,3 posto u odnosu na 2019.

Takva su kretanja dovela i do porasta deficita opće države koji je u 2020. iznosio čak 7,4 posto BDP-a, a javni je dug povećan sa 72,5 posto BDP-a krajem 2019. na čak 88,7 posto BDP-a na kraju 2020. godine.

"Povjerenstvo drži da je ovakvo značajno pogoršanje stanja javnih financija u prvoj pandemijskoj 2020. godini bilo nužno kako bi se osigurala protuciklična fiskalna politika s ciljem ublaživanja kratkoročnih i srednjoročnih posljedica pandemije, no naglašava potrebu pozornog praćenja situacije i razvoja ekonomskih kretanja te smatra kako je, u slučaju oporavka gospodarstva bržeg od očekivanog, nužno nastaviti s putanjom fiskalne konsolidacije od prije krize. U tom smislu ključno je pratiti preporuke Povjerenstva, EK i Europskog Vijeća o prirodi fiskalnih mjera i suzdržati se od drugih ekspanzivnih mjera koje bi mogle ugroziti srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija", zaključuje Povjerenstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 04:56