NA RATNOJ NOZI Privatnici uložili 600 milijuna kuna više, ali podbacio je državni sektor

Ministar financija Slavko Linić i poduzetnici već su dugo na ratnoj nozi, a najnoviji podatak o padu BDP-a samo je još jedan povod za “razmjenu vatre”. Za Linića su poduzetnici nesposobni i neodgovorni, nemaju vlastite ideje i programe, niti su se odazvali pozivu države da s njom zajedno ulažu u određena područja. “Gdje su ti poduzetnici”, gnjevno je upitao Linić.

Pad bruto dobiti

Poduzetnici, pak, uzvraćaju da je Vlada ta koja nije dorasla zadatku. Unatoč dobrim namjerama, nije uspjela poboljšati uvjete za poslovanje, “što je jedini put izlaska iz duboke krize u kojoj se nalazimo”, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

- Nekidan ministar Linić je izjavio da je podbacio javni sektor. Podaci pokazuju da je privatni sektor povećao ulaganja, što znači da je problem u sustavu - rekao je za HTV Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a. Pritom je naveo podatak da su investicije poduzetnika u prvih devet mjeseci povećane za 2,4 posto. Prema podacima Fine, poduzetnici su u devet mjeseci investirali 27,2 milijarde kuna u novu dugotrajnu opremu. Taj je iznos, doduše, gotovo prepolovljen u odnosu na investicijski vrhunac 2008. godine, kad su ulaganja poduzetnika dosegla 50 milijardi kuna.

Međutim, činjenica jest da, nakon tri godine uzastopnog pada, privatne investicije rastu, makar na simboličkoj razini, za oko 600 milijuna kuna. Istodobno, bruto dobit im je u devet mjeseci pala za 1,4 milijarde kuna ili 5,6 posto, na 25,1 milijardu kuna.

Poslovni interes

Naravno, ne posluju svi poduzetnici s dobiti. U posljednjih deset godina u prosjeku je svako treći poslovao s gubitkom. Nakon iscrpljujućih godina krize i borbe za opstanak na tržištu, veliko je pitanje koliko su poduzeća danas uopće spremna za ulaganja. Međutim, čak da su i u najboljem stanju, u tržišnoj ekonomiji može se očekivati da poduzetnici ulažu ako zato imaju poslovni interes, ne tamo gdje to vlasti očekuju. Od ministra Linića očekuje se da stvori uvjete, rekao je Mudrinić, a ne da poduzetnika poziva da ulažu.

Iz Vladine perspektive, ona je učinila mnogo da bi poduzetnicima olakšala posao: smanjila je doprinose za zdravstvao i neke parafiskalne namete. Ipak, čini se da su to sitni koraci. Poduzetnici ističu da im je ukupno porezno opterećenje zapravo veće. Osim toga, od Vlade se očekuje da javni sektor učini efikasnijim, da donose manje rigidni Zakon o radu i krene u ambiciozoniju privatizaciju.

Teško s reformama

Sve su to reforme koje ustrajno navode sve relevantne institucije kao ključne da bi se poboljšali izgledi rasta u srednjem roku. Vladi je to očito teško. U izjavi za Kanal RI, ministar Linić je rekao da interesne skupine, kojima reforme ne pašu i donose im promjenu ponašanja, “čine sve da budu glasne i zaustave reforme”. On i dalje vjeruje da će s investicijama preokrenuti trend, “da će se osposobiti realni sektor da počne raditi, vraćati ljude sa Zavoda za zapošljavanje i investirati”.

Ministar financija ocjenjuje da se uspjelo dosta učiniti u preustroju trgovačkih društava u vlasništvu države i da će se još učiniti do kraja godine.

Još je jednom ponovio da Vlada “traži od dužnosnika, ministara i direktora državnih tvrtki da se okrenu investiranju”. Kad je riječ o velikim investicijskim projektima državnih poduzeća, u posljednjem izvješću o Hrvatskoj MMF podsjeća da moraju biti praćena restrukturiranjem uključenih poduzeća da bi se osigurala učinkovita provedba.

Isto tako, s obzirom na to da će ta ulaganja povećati dug javnog sektora, “članovi Misije preporučuju da se korist od tih projekata za dugoročni rast pažljivo procijene u odnose na financijski trošak”.

Ulazak u EU

Isplativost državnih ulaganja, čini se, sada je u drugom planu. Privatna ulaganja, s druge strane, ne mogu se narediti. No od ponašanja domaćih poduzetnika za Hrvatsku je mnogo veći problem što strani ulagači nisu našli interes iskroristiti činjenicu da zemlja uskoro ulazi u EU.