Bude li predsjednik Zoran Milanović za predsjednika Vrhovnog suda predložio osobu koja se nije javila na pozivni natječaj Državnog sudbenog vijeća (DSV), HDZ-ova većina takvu osobu neće izabrati. Iz toga bi se vrlo lako moglo izroditi to da do srpnja ne dobijemo nasljednika Đure Sesse na čelu Vrhovnog suda, da sud vodi zamjenik predsjednika Marin Mrčela te da se sve izrodi u novi sukob vlasti i oporbe, odnosno HDZ-a i SDP-a.
Milanović je u intervjuu Novoj TV rekao da neće predložiti nikoga od troje kandidata koji su se javili na pozivni natječaj (aktualni predsjednik Đuro Sessa te odvjetnici Lidija Horvat i Šime Savić) te da će o kandidatu kojega bude predlagao prvo razgovarati s predsjednikom HDZ-a i Vlade Andrejem Plenkovićem i predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom kao šefom najveće oporbene stranke. Milanović je naglasio da je posrijedi vrlo važna dužnost oko koje bi bilo dobro postići konsenzus, ali i dao do znanja da nema namjeru tražiti raspisivanje novog natječaja.
Rupa u zakonu
U ime HDZ-a jučer mu je odgovorio predsjednik njihova Kluba zastupnika Branko Bačić. - Ne vidim kako možemo podržati predsjednika Vrhovnog suda ako se nije javio na natječaj - izjavio je Bačić koji pozdravlja Milanovićevu namjeru da se savjetuje, ali nije za donošenje odluke koja ne bi bila u skladu sa zakonom jer, prema njegovu mišljenju, ne bi prošla test na Ustavnom sudu.
Podsjetimo, riječ je o zakonskim izmjenama iz 2018. kojima je u proceduru uveden DSV. Definirano je zaduženje DSV-u da šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog predsjednika Vrhovnog suda pokrene izbor novog (ili reizbor), i to tako da raspiše pozivni natječaj za kandidate koji je otvoren mjesec dana. Jedina daljnja novost je da kandidati moraju priložiti svoj program.
Nakon što DSV dobije kandidature, upakira ih i pošalje predsjedniku države, čime je njihov posao završio. Sve ostalo ide po starom. Predsjednika Vrhovnog suda predlaže predsjednik Republike, a uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe, a bira ga saborska većina.
Milanović kaže da njegova ovlast proizlazi iz Ustava. - Zakon kojim je DSV ubačen u postupak kao poštanski ured je bespredmetan. Mislim i znam, tu se slažu i bivši predsjednici, da je ta odredba donesena iz bogtepitaj kakvih motiva. Što da se nitko nije prijavio na javni poziv? Za mene to ne predstavlja ništa - kazao je predsjednik Milanović.
Pravnici skloni Milanovićevu stavu ističu nedostatke zakonskih izmjena jer nije navedeno što se događa ako se nitko ne javi na natječaj niti ako predsjednik ne predloži ni jednoga od kandidata koji su se javili. Zaključuju da predsjednik u predlaganju šefa Vrhovnog suda nije vezan procedurom u DSV-u.
Zbog rupe u zakonu u ovoj ga situaciji podržava i predsjednik SDP-a Peđa Grbin. - Pročitao sam zakon i razgovarao s kolegama. Sve je jasno propisano u Ustavu, a u zakonu ne piše da kandidata treba predložiti između onih koji su se javili na natječaj. To je ključni nedostatak zakona - rekao je Grbin, ističući da je, između svega o čemu se polemizira najvažnija kvaliteta kandidata. Da bi SDP-ovci u Saboru glasali o prijedlogu za predsjednika Vrhovnog suda, bitno im je da su o kandidatu mišljenje prethodno dali Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe.
HDZ-ovac Bačić predsjedniku ne osporava pravo da ne predloži nikoga od onih koji su se prijavili te pozdravlja njegovu namjeru da se konzultira s Plenkovićem i Grbinom "jer se odluka donosi većinom svih zastupnika u Saboru", ali ne vidi mogućnost "da zastupnici u Saboru imenuju osobu koja nije prošla proceduru određenu zakonom.”
Sandra Benčić iz platforme Možemo! kaže da se postupkom pred DSV-om osigurava veća transparentnost i otvorenost procedure kandidiranja za tu funkciju.
Najvažnija funkcija
Cilj je zakona, kaže, bio osigurati ravnotežu i transparentnost postupka kako ne bi isključivo politička većina u Saboru s predsjednikom birala najvažniju funkciju u pravosuđu.
- To je bio i doprinos mogućnosti većeg broja kandidata da istaknu kandidature, a ne da izbor ovisi isključivo o političkoj ili drugoj sklonosti predsjednika prema nekome tko zadovoljava uvjete. Ustavne odredbe su po jačini iznad zakonskih, ali smatram da ta zakonska odredba dopunjava ustavnu i da joj nije suprotna - kaže Benčić.
Milanoviću poručuje da, ako smatra da ta zakonska odredba ograničava njegovu ustavnu ovlast na način koji nije u skladu s Ustavom, traži ocjenu ustavnosti propisa, umjesto da praksom ide kontra procedura propisanih zakonom.
Bivši državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa u čijem je mandatu izmijenjen zakon, Kristian Turkalj, kaže da bi procedura trebala osigurati transparentnost procesa i javnu provjeru kvalitete predloženih kandidata.
- Ako predsjednik RH ne želi niti jednog od kandidata, natječaj bi se trebao poništiti i ponoviti - smatra Turkalj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....