Dvodnevna konferencija održala se ovog tjedna u Zagrebu i Jastrebarskom, na temu prepoznavanja važnosti žena u poljoprivredi.
Nešto više od 50 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG) u vlasništvu je žena, što je udio od 29,2 posto u odnosu na ukupan broj registriranih OPG-ova, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na konferenciji Ruralne Europljanke, u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj "Klub članova Selo".
Nema tu nekih bitnih promjena u zadnje dvije tri godine, iako su mogućnosti veće, kazala je Vučković, napomenuvši da smo na razini EU prosjeka, koji iznosi 28 posto.
Žene u ruralnom području prate izazovi kao i cijeli ruralni prostor, a to su depopulacija, osiguranje temeljnih zdravstvenih, obrazovnih i drugih usluga, odnosno cjelokupne infrastrukture, otežan im je ili ograničen pristup vlasništvu zemljišta, izjavila je Vučković.
Potrebno je stoga, kako je rekla, uložiti dodatan trud u njihovo neformalno obrazovanje, u prepoznavanje njihovih dodatnih vještina kojima raspolažu, osigurati dodatna sredstva za ta gospodarstva i za nove prilike.
Vučković je navela da kada se promatraju mjere iz Programa ruralnog razvoja koje više koriste žene, mogu se istaknuti one koje se odnose na diverzifikaciju poslovanja, na razvoj malih poljoprivrednika, na preradu. I upravo su te mjere, istaknula je Vučković, one koje bi trebalo dodatno razraditi i fokusirati se na njih prilikom provođenja budućeg Strateškog plana za poljoprivredu.
Predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj "Klub članova Selo" Dijana Katica rekla je da je cilj konferencije razmjena iskustava, poslovnih kontakata, ideja te umrežavanje.
- U posljednje vrijeme često se suočavamo s primjerima žena koje iz gradova odlaze na selo i tamo pokreću vlastite OPG-ove. Sazrelo je vrijeme da i žene, koje su već neko vrijeme u ruralnom turizmu, jasno artikuliraju koje su to poteškoće, s kojim problemima se bore te da predlože moguća rješenja. One sada imaju dovoljno znanja i iskustva kako bi mogle utjecati na zakonodavni okvir čime bi se poboljšao i osnažio njihov položaj - kazala je za Jutarnji list.
Antonija Mrzlić Budak iz Svetog Petra u šumi najbolji je eprimjer kako žene mogu pokretati unosan biznis. Imala je svjetsku karijeru, neko vrijeme živjela u SAD-u, a svijet proputovala radeći na kruzerima, a onda se odlučila vratiti u Istru gdje je pokrenula posve zaokružen posao. Ima vlastite svinje, klaonicu, preradu u suhomesnate proizvode i restoran s domaćom hranom, što gosti itekako znaju cijeniti. Prošle godine proglašena je najuzornijom seoskom ženom Hrvatske.
- Imamo 100-ak svinja, 150 komada peradi, na 20 hektara zermljišta uzgajamo sve što nam je potrebno, pršutanu, konobu, i mali delikatesni dućan. Doslovce, od njive do stola, to nam je moto - kaže ona.
Poljoprivreda ju nije ranije privlačila i priznaje da, kada je počinjala, nije ništa znala o tom području, no suprug Mihael ju je "zarazio" ljubavlju prema svinjama i kokicama. Krenuli su od nule i bore se sami - ide im dobro. Osim stranih, rado im dolaze i gosti iz Istre, ali i Riječani i Zagrepčani.
Aleksandra Pekica, također iz Istre, svoj je hobi prevorila u posao. Već 15 godina na četiri hektara kraj Sanvičente uzgaja lavandu, a dodatno su se prije četiri godine usmjerili i na gastroponudu u čemu pomaže njen sin Emil, inače kuhar. Kaže bez šale kako je sve počelo sa nekoliko sadnica lavande, a danas privlače goste iz cijelog svijeta koji dolaze na njihovo izletište u selu Pekica.
- Pritom mogu obići polje, ali i naučiti da lavanda nije samo "za u ormar". Dodajemo je jelima, radimo sokove i sirupe, svi se uvijek oduševe - ističe.
Konferencija je tako pokazala da se žene itekako dobro mogu organizirati i poslovati u poljoprivredi koja, s galopirajućom inflacijom, postaje jedna od najvažnijih tema.