REPORT IZ OPATIJE

Na Hrvatsko-slovenskom forumu istaknuto: Ceste su gotove, sada je red na željeznicu

Na forumu sudjeluju eminentne osobe iz građevinskog i političkog miljea koji će dati odgovore na pitanja o javnoj infrastrukturi u Hrvatskoj i Sloveniji

Oleg Butković

 Damir Skomrlj/Cropix

Desetljeće pred nama uglavnom je koncentrirano na željeznicu i već se događaju veliki infrastrukturni projekti, dio prema Rijeci i prema mađarskoj granici", rekao je ministar prometa Oleg Butković na hrvatsko-slovenskom poslovnom forumu "Javna ulaganja u graditeljstvu 2023." koji je održan u Opatiji. Resorni ministar je optimističan i smatra da se najavljeni projekti u željezničkoj infrastrukturi mogu realizirati u sljedećih deset godina. No, na poslovnom forumu mogla su se čuti i drukčija mišljenja.

Rok nabave

- Projekti neće biti realizirani iako imamo novca - pesimističan je zaključak Marka Vajdića iz DB Engineeringa & Consultinga GmbH iz njegove prezentacije "Obavljanje poslova projektanta i nadzornog inženjera - primjer; projekti željezničke infrastrukture". On je iznio poražavajuće podatke o tome da prosječni rok javne nabave za izbor konzultanata traje 300 dana, a ponuđene cijene 48 posto su niže od procijenjenih. - Za te cijene ne možemo dobiti kvalitetnu uslugu, a damping cijena da bismo dobili posao i preživjeli odrazi se na kvaliteti - istaknuo je Vajdić i dodao da je isto i s natječajima za projektante. - To je spirala samouništenja - komentirao je Vajdić činjenicu da na natječajima posao dobiju tvrtke koje ponude najpovoljniju cijenu.

Prema njegovim riječima, nije normalno da se na natječajima nude sve niže cijene pa je istaknuo da su na djelu damping cijene kad su u pitanju natječaji za pprojektante.

Nedostatak stručnjaka

S druge strane, njegove analize pokazuju da su na natječajima za radove ponuđene cijene počele rasti. On je istaknuo da svaki dan možemo vidjeti da projekte mogu izvesti stručnjaci, a željeznički projekti zahtijevaju specijalizirane stručnjake i kadar za te projekte, kojeg u Hrvatskoj kronično nedostaje. - Ono što će nam se dogoditi je pitanje s kime mi to možemo odraditi? Sa strancima je teško raditi jer ne poznaju domaću regulativu - rekao je Vajdić i istaknuo da je problem to što ne stvaramo nove mlade inženjere koji odlaze van i ne žele raditi projekte zbog nižih cijena, nego odlaze raditi kod izvođača. - Stručnjaci za željeznice specifična su grana i država mora brinuti i o biološkom minimumu tih stručnjaka jer to su stručnjaci koji će onda te pruge i održavati, da bismo imali bolju i svjetliju budućnost - rekao je Vajdić na kraju svoje prezentacije.

U panel-raspravi koja je uslijedila o investicijama u željezničku infrastrukturu sudjelovali su Marko Trampuž, direktor Kolektor Constructionsa, Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prometa, Tomislav Rosandić, predsjednik Uprave Dalekovoda, i Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta. Oni su se složili da je na naplatu došlo 30 godina neulaganja u željezničku infrastrukturu.

Pogledajte video isječke i izjave sudionika konferencije:

Prema riječima Ivana Kršića, od 26 aktualnih ugovora za projekte, 20 su ugovorile hrvatske tvrtke. "To nisu ujedno i garancije da će se projekt završiti na vrijeme." Od pripreme do potpisa Tomislav Rosandić kazao je da su sudjelovali u projektima koji su već završeni i da se pripremaju za buduće. Istaknuo je i da će se prilagođavati budućim investicijama u željezničkom prometu, u kontekstu europskog green new deala i prelaska na obnovljive izvore energije. Marko Trampuž je rekao da posljednje dvije godine rade na projektu kolosijeka Divače - Kopar, u vrijednosti 650 milijuna eura, gdje od 30 kilometara trase, 27 čine tuneli. - U Sloveniji manje vremena potrošimo od pripreme do potpisa ugovora - istaknuo je govoreći o slovenskim iskustvima, a dodao je i da se u posljednjih četiri, pet godina znatno smanjio broj "profesionalnih žalitelja", kakvih ima u Hrvatskoj.

Željko Ukić rekao je da je prosječna brzina hrvatskih vlakova 45 kilometara na sat, a u sličnim europskim zemljama prosjek je 70 km/h. Vozni park star je 40 do 45 godina, a elektrificirano je samo dvije trećine pruga. - Ugovoreno je 70 novih vlakova, od čega je isporučeno 47, a očekujemo isporuku još 23 elektromotorna vlaka - rekao je najavivši i da ćemo se krajem 2024. provozati prvim baterijskim vlakovima. Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta, govorio je o tome što se događa kad se sretnu pametna i stara lokomotiva. - Te lokomotive su višesustavne, mogu raditi prekogranično i bez zadržavanja na kolodvorima. No, teretni vlakovi imaju svoj vozni red, ali ne voze uvijek po njemu. Moderna lokomotiva je vrlo skupa i stoji u prosjeku oko 4,5 milijuna eura, a dnevni najam je 1600 eura. Mi imamo 10, 15 takvih lokomotiva i vagona pa kad dođe do zastoja, nastaju višemilijunski gubici - rekao je Glavaš.

Inflaciju treba uvrstiti u ugovor

‘Na našim poslovima skok cijene od 10 % koji moramo ‘progutati‘ je velik novac‘

Imamo novac, ali nedostaje kvalitetno pripremljenih projekata i projektanata. Javna nabava i nadalje je velika kočnica uspješnoj realizaciji projekata, a uz to enormno povećanje cijena i inflacija su dodatni veliki problem s kojim se suočavaju i naručitelji i izvođači. To su samo neki od zaključaka održanog Hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma "Javna ulaganja u graditeljstvu 2023." koji se u organizaciji Jutarnjeg lista i medijske kuće Delo u srijedu održao u Opatiji.

Na panel-raspravi "Utjecaj promjena cijena na ugovorene obveze, kadrovski jaz i digitalna transformacija u građevinarstvu - lekcije iz prakse" direktor tvrtke Strabag Veljko Nižetić i direktor tvrtke Kolektor Kristjan Mugerli iz Slovenije posebno su istaknuli da državne tvrtke kao naručitelji posla izvođačima nadoknađuju povećanje cijene tek kad ono prijeđe deset posto.

Ukidanje uredbe

"To je za nas ubojstvo. Na ugovorima koji su vrijedni nekoliko desetaka, pa i stotina milijuna eura povećanje cijene od deset posto koje mi moramo ‘progutati‘ je ogroman novac. U konačnici, ako je ukupno povećanje cijene 12 posto, nama se priznaje tek onih dva posto, a najveći dio moramo pokriti mi kao izvođači", rekao je Nižetić. Mugerli se, pak, založio da se ta odredba ukine jer je to preveliko opterećenje za kompanije. Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, upozorila je da odredba po kojoj je izvođač dužan nadoknaditi povećanje cijena od deset posto proizlazi iz Zakona o obveznim odnosima koji zakonodavac nije sklon mijenjati.

Stoga će, prema njenim riječima, građevinske kompanije prilikom javljanja na nove natječaje tih deset posto ugraditi u svoje ponude i kada se tome pridodaju očekivano poskupljenje i inflacija, cijene na natječajima mogle bi biti veće i za 30 posto. S time se baš ne slaže predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, koji je ustvrdio kako postoji zakonska mogućnost da se u slučaju ugovaranja promjenjive cijene odredi da je pet posto gornja granica povećanja vrijednosti cijene koju snosi izvođač. Sam panel započeo je pitanjem iz publike. Potpredsjednik Vlade i ministar prometa Oleg Butković pitao je direktora Kolektora hoće li biti sve u redu s izgradnjom obilaznice Novog Vinodolskog koju ta tvrtka radi. Kristjan Mugerli je odgovorio da će, naravno, sve biti u redu, a na pitanje zbog čega su kasnili s početkom radova odgovornost je prebacio na investitora, Hrvatske autoceste. "Godinu i pol od potpisivanja ugovora čekali smo na izdavanje građevinske dozvole", požalio se Mugerli.

Govoreći o razlikama između slovenskog i hrvatskog modela utvrđivanja indeksa povećanja cijena u graditeljstvu, Mugerli je pojasnio da je taj indeks u Sloveniji nešto veći jer se tamo indeks povećanja cijena izračunava na osnovu cijena materijala, radne snage i energenata. S druge strane, u Hrvatskoj se indeksacija cijena utvrđuje samo na osnovu povećanja cijena građevinskog materijala.

Planovi za budućnost

Najavljujući planove za budućnost, direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić kazao je: "Planovi su nam ambiciozni, ali pitanje je financijske konstrukcije koju nam mora odobriti Ministarstvo". Budući da izgradnja prometnica više nije u fokusu Europske komisije, Hrvatske ceste će u novom financijskom operativnom planu Europske komisije imati na raspolaganju tek oko 170 milijuna eura iz fondova EU. "S obzirom na dostupna sredstva iz fondova EU, mislim da ćemo biti koncentrirani na projekt povezivanja Splita i Omiša i na rješavanje spoja Požege i Iloka na autocestu", rekao je Josip Škorić.

Poslovni forum uvodnim govorima otvorili su hrvatski ministar prometa Oleg Butković i ministrica infrastrukture Slovenije Alenka Bratušek. Ministrica je istaknula kako je jedan od ključnih slovenskih infrastrukturnih projekata završetak druge cijevi tunela Karavanke do 2025. godine, kao i obnova autocesta i brzih cesta, za što je predviđeno 80 milijuna eura u ovoj godini. Također je u ovoj godini u Sloveniji izdvojeno čak 100 milijuna eura za izgradnju biciklističke infrastrukture. Na pitanje gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića planira li Slovenija izgradnju dionice autoceste Ilirska Bistrica - Divača, čime bi se i na tom dijelu Slovenija s Hrvatskom spojila autocestom, Bratušek je odgovorila kako je ta dionica u ranoj fazi planiranja. To praktički znači da se u ovom trenutku ne zna kada će se ona uopće početi graditi.

Ministar Butković posebno je istaknuo sve strateške projekte koje je ova Vlada u svom mandatu realizirala te kojim je sve mjerama pomogla građanima i poduzetnicima. Istaknuo je kako je od velikih cestovnih projekata preostao dovršetak autoceste od Belog Manastira do granice s Mađarskom, dovršetak ceste DC 403 u Rijeci, druga cijev tunela Učka i uvođenje novog sustava naplate cestarine. "Ono što nam ostaje je željeznička infrastruktura i desetljeće pred nama je uglavnom koncentrirano na željeznicu. Tu se već događaju veliki infrastrukturni projekti, a riječ je o dijelu prema Rijeci, prema mađarskoj granici", naglasio je Butković, priznajući kako u tom dijelu ima velikih problema s projektiranjem.

Utrka za obnovu Ukrajine već je počela, jer to će postati najveće gradilište na svijetu

Rat u Ukrajini uništio je, prema procjeni Kijevske škole ekonomije, državnu infrastrukturu u vrijednosti najmanje 127 milijardi eura. Desetogodišnji plan obnove uključuje više od 300 milijardi eura investicija u razdoblju do 2025. te više od 400 milijardi eura u razdoblju od 2026. do 2032. Ukrajina postaje najveće gradilište na svijetu, a utrka za obnovu već je počela.

Kako je u uvodnom izlaganju uoči panela "Mogućnosti za građevinarstvo - Program obnove Ukrajine 2022. - 2032." istaknuo dr. Jože P. Damijan s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, riječ je o prilici za građevinu s popratnim djelatnostima i industrijama, gdje je nužno povezivanje sudjelovanja s udjelima sudjelovanja u financiranju. Za uspješno sudjelovanje u tim projektima, prema njegovim riječima, trebat će osnovati međunarodne konzorcije s uglednim partnerima. U tom kontekstu, hrvatske i slovenske tvrtke mogu biti uspješni partneri i dobavljači.

Aktivno lobiranje

Prema procjenama, u Ukrajini je uništeno 8699 kilometara autocesta, brzih i državnih cesta, 7619 kilometara regionalnih i seoskih cesta, kao i 3 milijuna četvornih metara mostova na državnim cestama. U panel-raspravi koju je moderirala dr. Sandra Damijan s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, sudjelovali su Janez Škrabec, direktor tvrtke Riko koja sudjeluje na nekoliko projekata u Ukrajini, Alexander Petritz, voditelj tima ISD Instituta za strukturni razvoj Republike Austrije koji je sudjelovao u obnovi zemalja zapadnog Balkana nakon rata, i Simon Savšek, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Sloveniji.

Kako je istaknula moderatorica, rat nije gotov, ali planovi obnove postoje i već je krenulo aktivno lobiranje drugih država, kako bi njihove tvrtke sudjelovale u obnovi. Simon Savšek rekao je da su s djelovanjem u Ukrajini počeli još 2007. godine te da dobro poznaju tu zemlju. Dodao je kako je ocijenjeno da ne treba čekati završetak rata da bi se krenulo s obnovom. Prostor za suradnju U Ukrajini će biti puno posla i za puno ulaganja bit će zadužen privatni sektor. Tu će biti vrlo važna suradnja hrvatskih i slovenskih tvrtki, istaknuo je.

Petritz je spomenuo suradnju sa zagrebačkim Sveučilištem te iskustva Hrvatske u obnovi nakon potresa, kao i poplavu u Slavoniji te iskustva sa socijalnom gradnjom u gradu Beču. - Sve su to iskustva koja se mogu implementirati u obnovi u Ukrajini - rekao je, ističući da kao prostor za povezivanje i suradnju u obnovi vidi regiju Alpe - Adria, odnosno Austriju, Hrvatsku i Sloveniju te sjevernu Italiju.

Janez Škrabec ispričao je da Riko već radi na projektima u zapadnoj Ukrajini, poput elektrane koja će iskorištavati mulj za proizvodnju biogoriva i energije, pročišćivača za pitku vodu u Žitomiru i data centra u sklopu digitalizacije metroa u Kijevu, koji će biti preseljen s ulice ispod zemlje, što je projekt od 7 milijuna eura. - U obnovi Ukrajine, uz građevinski sektor bit će puno posla i za tehnološki sektor - istaknuo je.


Prijenos konferencije iz Opatije na hrvatskom možete pratiti ovdje:

Prijenos konferencije iz Opatije na slovenskom možete pratiti ovdje:



>>> 15:15 >>> Na kraju 2. Hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma, Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista zahvalio je svim sudionicima, glavnom pokrovitelju i sponzorima te najavio sljedeći susret dogodine.


>>> 14:50 >>> Treći i završni panel 2. Hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma ima naziv „Mogućnosti za građevinarstvo – Program obnove Ukrajine 2022. – 2032“. Prvu uvodnu prezentaciju održao je dr. Jože P. Damijan sa Sveučilišta u Ljubljani.

Nakon rata počinje obnova. Tako je bilo uvijek i to je prilika i za hrvatsko i slovensko gospodarstvo u obnovi Ukrajine. Prema ocjeni ukrajinskog plana za obnovu, to iznosi 750 milijardi dolara za 10 godina. Smanjen je opseg prema ocjeni Svjetske banke na 349 milijardi dolara. Međutim, taj program obnove napravljen je prije nego su počeli ruski napadi na civilnu infrastrukturu, tako da će ti troškovi biti puno veći. Damijan je iznio i podatke o štetama na infrastrukturi pa je primjerice uništeno 8.699 km autocesta, državnih cesta i lokalnih cesta. „Obnova Ukrajina je prilika i za tvrtke država donatora koje će sudjelovati u obnovi Ukrajine. Dakle, države koje će donirati novac, mogle bi dogovoriti s ukrajinskom Vladom da njihove tvrtke sudjeluju u projektima za koje će njihova država dati novac. To nije neuobičajeno“, rekao je Damijan i zaključio da je obnova Ukrajine prilika za hrvatske i slovenske građevinske tvrtke.

Nakon Damijana, prezentaciju je održao Alexander Petritz, voditelj tima ISD Instituta za strukturalni razvoj Austrije, a koji vodi austrijski tim za obnovu Ukrajine, inače rođeni Riječanin. Petritz je rekao u uvodu rekao kako imaju iskustvo s obnovom nakon rata na području bivše Jugoslavije. „Mi smo 23 regije smanjili na četiri makroregije po stupnju razrušenosti“, rekao je Petritz. Spomenuo je i suradnju sa zagrebačkim Sveučilištem te iskustvima Hrvatske u obnovi nakon potresa, ali i poplava u Slavoniji, te iskustva u socijalnoj gradnji u gradu Beču, a sve su to iskustva koje se rekao je mogu implementirati u obnovi u Ukrajine.

U panel raspravi koju je moderirala dr. Sandra Damijan s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani sudjelovali su i Janez Škrabec, direktor Rika (Slovenija) i Simon Savšek, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Sloveniji.

Prema procjeni Kijevske škole ekonomije rat je uništio najmanje 127 milijardi eura državnih zgrada i infrastrukture, a plan obnove obuhvaća 850 opsežnih projekata i 750 milijardi eura investicija u desetogodišnjem razdoblju. Od toga 400 milijardi eura od 2026. do 2032. godine predviđeno je za investicijske.

„Još 2007. godine smo počeli s djelovanjem u Ukrajini i dobro poznajemo tu zemlju“, rekao je Simon Savšek, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Sloveniji i rekao da je ocijenjeno da ne treba čekati završetak rata u Sloveniji. „U Ukrajini će biti jako puno posla i privatni sektor će biti zadužen za jako puno ulaganja u Ukrajini“, dodao je Savšek.

„Ukrajina postaje najveće gradilište na svijetu. Utrka za obnovu već je započela“, rečeno je na panelu.

„Suradnja hrvatskih i slovenskih tvrtki bit će izuzetno važna u obnovi Ukrajine“ rekao je Simon Savšek na panelu posvećenom obnovi Ukrajine.


>>> 13:35 >>> Nakon prezentacije Tomislava Josipa Mlinarića održana je druga panel rasprava o investicijama u željezničku infrastrukturu.

image

Tomislav Josip Mlinarić

Damir Skomrlj/Cropix

U raspravi su sudjelovali mag. Marko Trampuž, direktor Kolektor Constructionsa (Slovenija), Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prometa, Tomislav Rosandić, predsjednik Uprave Dalekovoda d. d. i Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta.

"Sad radimo dvije godine na projektu kod Divače vrijedan 650 milijuna eura, od 30 km trase 27 su tuneli. U Sloveniji manje vremena potrošimo od pripreme do potpisa ugovora", rekao je Marko Trampuž, direktor Kolektor Collectionsa.

image

Marko Trampuž

Damir Skomrlj/Cropix

"Komercijalna brzina putničkih vlakova je 40 kilometara na sat, prosječna starost vlakova je između 40 i 45 godina, nužna je obnova voznog parka, a očekujemo isporuku 23 elektromotorna vlaka, ali dvije trećine pruga nije elektrificirano. Bitna je uporaba zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prometu. Krajem 2024. provozat ćemo se u prvim elektrobaterijskim vlakovima, rekao je Željko Ukić predsjednik Uprave HŽ putničkog prometa.

image

Željko Ukić

Damir Skomrlj/Cropix

"Trenutno imamo 25 aktivnih projekata, neke smo završili, terminal na Brajdici, zagrebačka obala u Rijeci. Imamo puno problema, neke je istaknuo prof. Lakušić", rekao je panelist Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

"Od 26 natječaja za projekte 20 su dobile hrvatske tvrtke, ali hrvatske tvrtke nisu garancija da ćete kvalitetno obaviti posao", rekao je Kršić.

image

Ivan Kršić

Damir Skomrlj/Cropix

Što se događa kad se sretnu moderna lokomotiva i stara pruga, odgovorio je Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta, privatnog prvih željezničkih operatera.

"Te lokomotive su višesustavne i mogu raditi prekogranično i mogu nastaviti svoje prometovanje. Ali, susrećemo se s velikim problemima, jer niz drugih utjecaja ovisi na prometovanje. Moderna lokomotiva je jako skupa i stoji oko u prosjeku 4,5 milijuna eura, a dnevni najam je 1.600 eura dnevno i to su veliki gubici", rekao je Glavaš.

image

Petar Glavaš

Damir Skomrlj/Cropix

Tomislav Rosandić, predsjednik Uprave Dalekovoda d. d. rekao je da su sudjelovali u projektima koji su već završeni, ali i da se pripremaju za buduće projekte i da će se prilagođavati budućim investicijama u željezničkom prometu.

"Ruska agresija na Ukrajinu je veliki značajni utjecaj na poslovanje mnogih tvrtki nakon pandemije COVID-a. Došlo je do poremećaja u opskrbnim lancima, u cijenama sirovina. Sada je aktualno na tržištu energetike i prometne infrastrukture prilično velika aktivnost i dolazi značajnije do izražaja problem osiguranja kompetentne i kvalitetne stručne operative. Naša tradicionalna tržišta radne snage su regija ali sve više se suočavamo s tim izazovom nedostatka radne snage“; rekao je Rosandić.

image

Tomislav Rosandić

Damir Skomrlj/Cropix

>>> NOVO, 12:40 >>> Nakon stanke, održana je prezentacija „Digitalna rješenja i tehnologije i učinkovitije graditeljstvo RH“ Agencije za komercijalnu djelatnost koju su održali Luka Poljanec, koordinator ureda za elektroničke usluge povjerenja i Alen Grabar, načelnik Sektora za razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja i državne imovine, ministarstva prometa, graditeljstva i infrastrukture.

image

Alen Grabar

Damir Skomrlj/Cropix

Potom je počeo drugi panel pod nazivom „Investicije u željezničku infrastrukturu“, a uvodni govor održao je Richard Krammer, izvršni direktor GrECo Specialityja GmbH i voditelj Grecove skupine za rizik u graditeljstvu i nekretninama (Slovenija).

„Jako puno se ulaže u infrastrukturu diljem svijeta, 6,1 trilijun dolara. Ulaganja u željeznicu su jako dinamičan sektor, a Hrvatska je visoko rangirana vezano za trajekte koji su u planu. Ako ulažete i ulažete svoj novac, želite da je vaša investicija sigurna. I u Hrvatskoj i Sloveniji, kad radite velike projekte, nužno je uključiti međunarodne osiguravajuće tvrtke jer su incidenti uvijek mogući", rekao je Krammer.

image

Richard Krammer

Damir Skomrlj/Cropix

Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc Stjepan Lakušić održao je prezentaciju „Problematika modernizacije željezničke infrastrukture u Hrvatskoj – jesmo li negdje pogriješili“. Jesmo li realno postavili ciljeve, je li se slušala stručna i znanstvena javnost, kako se planirala napraviti priprema projekata, da li su realno postavljeni rokovi: natječaj, projektiranje, građenje, samo su neka od pitanja koja je postavio rektor Lakušić u svojoj prezentaciji.

image

Stjepan Lakušić

Damir Skomrlj/Cropix

Prvi propust kako je naveo u prezentaciji je što se u željeznicu ulagalo samo 10 posto, dok je 80 posto ulaganja bilo u cestovnu infrastrukturu. Zbog toga smo po željezničkoj infrastrukturi ispod razine na kojoj bi trebali biti kao zemlja članica EU. Drugi propust je što nismo imali dovoljan broj spremnih projekata iz sektora željeznice. Što ćemo graditi kad prestanemo graditi autoceste, trebali smo se pitati, rekao je Lakušić. Nabrojao je potom i neke druge propuste u kašnjenju u poslovima projektiranja poput nepostojanja uvjetovanih općih tehničkih uvjeta, nepostojanja prakse sankcioniranja neodgovornog rada, nisku cijenu ugovorenih usluga projektiranja.

"Mi nemamo praksu da nekome tko je neodgovoran u radu kažemo ‘doviđenja‘ i uvedemo novog izvođača“, rekao je Lakušić.

Na prezentaciju rektora Lakušića nadovezao se Marko Vajdić iz DB Engineeringa & Consultinga GmbH. On je u svojoj prezentaciji pod nazivom „Obavljanje poslova projektanta i nadzornog inženjera - primjer; projekti željezničke infrastrukture" prezentirao, primjerice, kako prosječni rok javne nabave traje 300 dana, a ponuđene cijene su 48 posto niže od procijenjenih.

"Za te cijene ne možemo dobiti kvalitetnu uslugu, a damping cijena da bi dobili posao i preživjeli odrazi se na kvaliteti“, rekao je Vajdić.

image

Marko Vajdić

Damir Skomrlj/Cropix

"Kad je riječ o radovima, cijene su počele rasti. Ono što vidimo svakog dana je da projekte mogu izroditi stručnjaci, a željeznički projekti zahtijevaju specijalizirane stručnjake i kadar za te projekte na kronično nedostaje. Ono što će nam se dogoditi je pitanje: S kime mi to možemo odraditi. Sa strancima je teško raditi jer ne poznaju domaću regulativu", dodao je Vajdić i ustvrdio kako je problem što ne stvaramo nove mlade inženjere koji odlaze van i ne žele raditi projekte zbog nižih cijena, već odlaze raditi kod izvođača.

"Stručnjaci za željeznice su specifična grana i država mora brinut i o biološkom minimumu tih stručnjaka jer to su stručnjaci koji će onda te pruge i održavati da bi imali bolju i svjetliju budućnost", rekao je Vajdić na kraju svoje prezentacije.

Nakon Marka Vajdića, prezentaciju pod nazivom „Najčešći nedostaci projektne dokumentacije koja se priprema za financiranje iz sredstava EU fondova“ održao je Damir Šoštarić, ravnatelj Uprava za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Kao prvi nedostatak, naveo je nepotpuni ili netočni opis ciljeva i projekata, što može dovesti do nerazumijevanja ciljeva i svrhe projekata. Naveo je i primjer kako se 2016. godine raskinuo projekt Goljak – Skradnik.

image

Damir Šoštarić

Damir Skomrlj/Cropix

>>> 10:50 >>> Tijekom prve panel rasprave, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović pitao je slovensku ministricu Alenku Bratušek o dionici autoceste Ilirska Bistrica – Divača i je li ona u planu izgradnje.

- Da, ona je u planu izgradnje - odgovorila mu je ministrica Bratušek, ali nije mogla odgovoriti kad će ta dionica autoceste biti dovršena.

Josip Škorić, rekao je kako su u tijeku neki sporovi s kineskim izvođačima oko cijene radova na Pelješkom mostu te da se oni rješavaju kroz vijeće za sporove, a na pitanje koliko će biti viša cijena Pelješkog mosta, rekao je da će to biti iznos od otprilike dvije milijarde kuna.

image

Veljko Nižetić, Kristjan Mugerli, Josip Škorić, Mirjana Čagalj, Richard Krammer

Damir Skomrlj/Cropix
image

Josip Škorić, Mirjana Čagalj

Damir Skomrlj/Cropix
image

Veljko Nižetić

Damir Skomrlj/Cropix
image

Kristjan Mugerli

Damir Skomrlj/Cropix
image

Richard Krammer

Damir Skomrlj/Cropix

>>> 10:10 >>> Okupljenima se obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić. "Vjerojatno se mnogi pitaju zašto je rektor na ovom skupu. Moje usko područje su željeznice, a jedna od tema je željeznička infrastruktura i upravo akademska zajednica ima što za reći o toj temi kako bi unaprijedila cijelo društvo i struku. Građevinarstvo nije bilo kakva djelatnost već djelatnost koja se poštuje kroz povijest. Graditeljstvo nosi veliki dio investicija, države koje imaju razvijeni sektor građevinarstva imaju razvijeno gospodarstvo. Mi imamo danas problem kako pametno uložiti sredstva koja imamo. Nužna je sinergija i suradnja akademske zajednice i gospodarstva. U graditeljstvu se stvari ne mijenjaju svake dvije tri godine kao u IT sektoru, rekao je Lakušić. "Ljudi će Vas prepoznati što ste podijelili s njima i vjerujem da ćemo unaprijediti naše sustave", dodao je rektor Sveučilišta u Zagrebu.

image

Stjepan Lakušić

Damir Skomrlj/Cropix

Potom se skupu obratila Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture Republike Slovenije. "Dragi kolega Oleg Butković, Stojan Petrič, Ana Hanžeković Krznarić, gradonačelniče Rijeke. Veseli me da je i ove godine organiziran forum. Graditeljstvo je jedna od sektora koje se najviše suočila s krizom u pandemije covida-19. U Sloveniji je razvoj prometne infrastrukture jedan od strateških dokumenata. S nastupom aktualne Vlade i organizacijom Vlade proširila se nadležnost našeg ministarstva. S područja cestovne infrastrukture jedan od ključnih projekata je gradnja druge cijevi tunela Karavanke koje je predviđeno do 2025. godine, a tu je ključna suradnja sa susjednom Austrijom, te još neke dionice autocesta u Republici Sloveniji. Uz ostalo, tu su i obnove autocesta i brzih cesta za što je predviđeno 80 milijuna eura u ovoj godini. Za investicije u željeznici su 423 milijuna eura, a tu su i brojne investicije u biciklističkoj infrastrukturi. Vrlo je važno napomenuti ulogu korištenja europskih sredstava, a prošle godine posebno smo bili uspješni u korištenju europskih sredstava u području željezničke infrastrukture, biciklističke infrastrukture", rekla je Bratušek. "Dva najveća izazova ove godine su više cijene, za nas kao naručitelje, a vi kao izvođači se suočavate s tim", dodala je ministrica infrastrukture Republike Slovenije. "Svi smo na istom brodu i imamo iste zajedničke ciljeve", zaključila je Bratušek, koja se zahvalila na pozivu i poželjela uspješan rad foruma.

image

Alenka Bratušek (sredina)

Damir Skomrlj/Cropix

Nakon Bratušek, sudionicima Foruma obratio se Oleg Butković. "Poštovani organizatori današnjeg foruma, gospođo Ana Hanžeković-Krznarić, gospodine Petrić, kolegice Bratušek, gradonačelniče Rijeke, poštovani sudionici... Dobro je da se organiziraju ovakvi skupovi i raspravlja o ovakvim temama jer ćemo danas čuti sve probleme, a čuti i sva rješenja. Nema pozvanijih od vas koji ste danas ovdje da iznesete sve probleme koji su pogodili građevinski sektor i kako se s tim problemima nositi. Poznato je da je i Hrvatsku i Sloveniju i svijet pogodila kriza covida koja je donijela niz problema građevinskom sektoru. Prvo visoke cijene, nedostatak radne snage, a ruskom agresijom na Ukrajinu i rast cijena energenata. To su izazovi za građevinski sektor. Mi smo kao vlada donijeli niz mjera kojima smo umanjili rizik kod provođenja ugovora i radova koji traju više godina i morali smo dati određene okvire. Donijeli smo niz odluka i mjera kojima smo intervenirali u cijenu goriva. Sada kada je došlo do smanjenja cijena goriva, smanjili smo trošarine i da nema tih mjera gorivo bi bilo dvije kune skuplje i time smo omogućili i građevinskom sektoru da se u tom dijelu pomogne i da se ne dogodi veliki udar na građevinski sektor, ali i na sve građane. Donijeli smo četiri paketa mjera, a posljednji prije 10-ak dana kad je riječ o cijeni električne energije. To se radi o 1,8 milijardi eura, da se cijena struje i plina čime smo omogućili da se građanima ne digne cijena struje, a da se poduzetništvu limitira cijena koja je prihvatljiva i građevinskom sektoru. Vlada je te probleme prepoznala i na vrijeme smo donijeli takve odluke. U 2023. smo ušli kao dio eurozone, uveli smo euro i postali dio schengenskog prostora i tu zahvaljujem prijateljima i Slovenije i koji su nam bili snažna potpora. Tu je i Pelješki most i to su značajni ciljevi za tako malu zemlju i možemo biti ponosni da smo ostvarili te strateške ciljeve i da dobro promišljamo. S investicijom u LNG terminal kao i investicijama kojima pripremamo proširenje terminala, o čemu se razgovaralo na sastanku dvojice premijera su samo dokaz dobre suradnje;“ rekao je Butković.

image

Oleg Butković

Damir Skomrlj/Cropix

Potom je istaknuo kako promet i infrastruktura imaju veliki utjecaj na gospodarstvo, a tu Hrvatska puno ostvaruje kroz sredstva EU. Spomenuo je da će iduće godine biti dovršen u cijelosti koridor 5c, kao i to da će iduće godine biti dovršena autocesta do Siska, rekao je Butković. "Ostaje nam novi sustav naplate cestarina, obzirom da nam postojeći sustav naplate ograničava protočnost, ali uglavnom smo dobro odradili posao u cestovnoj infrastrukturi“, naglasio je Butković. Spomenuo je obnavljanje triju zračnih luka, ali i investicije u lučkoj infrastrukturi, a posebno u riječkoj luci. „Ono što nam ostaje je željeznička infrastruktura i desetljeće pred nama je uglavnom koncentrirano na željeznicu i tu se već događaju veliki infrastrukturni projekti, a to je dio prema Rijeci, prema mađarskoj granici“, rekao je Butković.

Govoreći o hrvatsko-slovenskim odnosima, kroz 10-ak dana otvorit će se novi most preko rijeke Dragonje, a danas će se potpisati novi ugovor za izgradnju mosta preko potoka Kamenice, što je od značaja za stanovništvo u obje države. „Slovenske građevinske tvrtke rade na velikim projektima u Republici Hrvatskoj, a dobro je da i naše tvrtke rade na projektima u Sloveniji, a sve je stvar natječaja. Ovog ljeta bit će probijen tunel Učka, a imat ćemo puni profil autoceste s istarske strane, a to je dobro i zbog velikog broja turista koji dolaze iz Slovenije, što je dobro i s aspekta sigurnosti prometa. Ostaju neka otvorena pitanja - kako osigurati nastavak projekata sa što manje financiranja s obzirom na inflaciju. Vjerujem da će ova konferencija iznjedriti neka nova rješenja i dati odgovor na postojeće probleme, te otvorimo neka nova pitanja koja ćemo u budućnosti zajedno rješavati", zaključio je potpredsjednik Vlade.


>>> 9:25 >>> U opatijskom hotelu Ambasador jutros je počeo 2. Hrvatsko-slovenski poslovni forum „Javna ulaganja u graditeljstvu 2023“. u organizaciji slovenskog Dela i Jutarnjeg lista koja je okupila oko 200-tinjak stručnjaka iz sektora graditeljstva, ali i javnih tvrtki iz Hrvatske i Slovenije.

Četiri ključne teme su inflacija i rad cijena materijala u građevinarstvu koje stvara brojne probleme građevinarima i investitorima, druga je kronični nedostatak radnika, treće su velike javne investicije, a posebno u željeznici, a četvrta tema je obnova Ukrajine, koji će biti veliki izazov za građevinske tvrtke nakon završetka rata.

Na današnjem forumu održat će se tri panel rasprave na kojoj će sudjelovati brojni panelisti. Na skupu su prisutni Oleg Butković, potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa. I infrastrukture, te Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture Vlade Republike Hrvatske.

image

Bojan Buđa, Oleg Butković, Alenka Bratušek, Stojan Petrič

Damir Skomrlj/Cropix
image

Marko Filipović, Goran Ogurlić, Oleg Butković, Ana Hanžeković Krznarić

Damir Skomrlj/Cropix

Prva se u ime domaćina skupu obratila Ana Hanžeković Krznarić, predsjednica Uprave Hanza Medije.

„Ministrice Bratušek, ministre Butković, rektore Lakušić, gospodine Petrič, uvaženi poduzetnici, dame i gospodo... Izuzetno mi je zadovoljstvo pozdraviti Vas na drugom Hrvatsko – Slovenskom poslovnom forumu u organizaciji medijskih kuća Delo i Hanza Medije. Današnja tema ‘Javna ulaganja u graditeljstvu 2023‘. nadam se dati će odgovor na ključna pitanja o svim problemima i izazovima oko gradnje željeznica, kao i obnovi Ukrajine. Svjesni smo da jedan od najvažnijih sektora u Hrvatskoj koji nosi šest posto BDP-a i osam posto ukupne zaposlenosti bilježi pozitivan rast, ali i negativne trendove kao što su rast cijena sirovina, te nedostatak kvalificirane radne snage. Povećanje cijena sirovina i porast troškova prijevoza samo su dio problema s kojima se susreće građevinski sektor.

U takvim smo okolnostima još na konferenciji u prvom forumu u Portorožu kao glavnu temu detektirali da troškovi prije ugovorenih projekata sve češće premašuju ugovorene iznose, što ponegdje uzrokuje povlačenje investitora iz projekta. S foruma u Portorožu poručeno je i da će se uvesti indeksacija prodajnih cijena u građevinarstvu kako bi se smanjilo preveliko povećanje cijena građevinskih materijala, te omogućio nastavak investicija u državnoj infrastrukturi. Okupljanje stručnjaka na konferenciji zasigurno je dobra prilika za razmjenu znanja, iskustava i ideja, što će svakako pridonijeti daljnjem razvoju građevinskog sektora“, rekla je u uvodnom obraćanju Ana Hanžeković Krznarić.

Nakon Hanžeković Krznarić, okupljenima se obratio Stojan Petrič, direktor medijske kuće Delo. "Poštovani Oleg Butković, poštovana mag Alenka Bratušek, kolegica Ana Hanžeković Krznarić, gradonačelniče rijeke Filipović. Zaista me veseli da su medijske kuće Delo i Hanza Medija organizatori ove konferencije. Obje kuće na nacionalnom nivou svojim građanima posreduju uravnotežene i točne informacije. Slovenija je u prošlosti imala razvijeno građevinsko operativu koju smo praktički uništili, ali iz toga smo izvukli pouke i nova znanja.

image

Stojan Petrič, direktor Dela

Damir Skomrlj/Cropix

Petrič je potom istaknuo kako su oba medija svjesna svoje misije i odgovornosti komuniciranja objektivnih i uravnoteženih informacija na nacionalnoj razini. “Dobra suradnja dvaju medija prijateljskih zemalja, koje su snažno gospodarski povezane, ima posebne izazove u Europskoj uniji koji se očituju u dobivanju europskih sredstava za plan otpornosti i obnove, u kojem građevinski sektor igra važnu ulogu. I izazovi koji se ogledaju u korištenju ulaganja u infrastrukturu i promet kao jednog od važnih generatora gospodarskog rasta i BDP-a, što je važno za održavanje javnih potreba obiju država. I izazovi u području investicija, kojima ćemo smanjiti razlike u infrastrukturi dviju država u odnosu na druge zemlje i tako razviti dodatne mogućnosti za razvoj onih industrija dviju zemalja gdje zemlje imaju prirodne resurse, tj. turizam. Slovenija je u prošlosti imala razvijeno građevinarstvo, koje smo prije desetak godina praktički uništili. Na ovom smo žarištu izgradili nova znanja, kompetencije i stekli reference. Suradnjom s hrvatskim kolegama iz građevinske industrije možemo izvesti bilo koji projekt, projekt na zapadnom Balkanu i na to smo ponosni. Tu je važna podrška resornih ministarstava. No potrebna nam je dugoročna strategija kako bismo održali stabilnost naše industrije“, dodao je Petrič.


Hanza Media i izdavačka kuća Delo 29. ožujka u Opatiji organiziraju drugi po redu Hrvatsko – slovenski poslovni forum pod nazivom "Javna ulaganja u graditeljstvu 2023."

Na forumu će sudjelovati eminentne osobe iz građevinskog i političkog miljea koji će dati odgovore na pitanja o trenutnoj situaciji u izgradnji javne infrastrukture u Hrvatskoj i Sloveniji. Uvodne govore održat prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, mag. Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture Vlade Republike Slovenije te Oleg Butković, potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture.

image

Alenka Bratušek i Oleg Butković

Damir Skomrlj/Cropix

Nakon uvodnih govora uslijedit će nekoliko panel rasprava. Ona prava obradit će iznimno važnu temu "Utjecaj promjena cijena na ugovorne obveze, kadrovski jaz i digitalna transformacija u građevinarstvu - lekcije iz prakse".

Panelisti su Veljko Nižetić, direktor Strabaga, Kristjan Mugerli, direktor Kolektora CPG, Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Richard Krammer, izvršni direktor GrECo Specialtyja GmbH i voditelj GrECo-ove skupine za rizik u graditeljstvu i nekretninama te Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet.

Nakon panela Luka Poljanec, načelnik sektora za razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja i državne imovine u AKD-u održat će prezentaciju "Digitalna rješenja i tehnologije za brže i učinkovitije graditeljstvo RH"

Nekoliko uvodnih izlaganja prethodit će panel raspravi o Investicijama u željezničku infrastrukturu. Učesnici panela su mag. Marko Trampuž, direktor Kolektor Constructiona, Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, Tomislav Rosandić, predsjednik Uprave Dalekovoda te Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta.

Posljednji panel je svojevrsni pogled u budućnost a nosi naslov "Mogućnosti za građevinstvo - Program obnove Ukrajine 2022. - 2032". O toj temi će raspravljati Janez Škrabec, direktor Rika, Alexander Petritz, voditelj tima ISD Instituta za strukturalni razvoj Republike Austrije, Simon Savšek, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Sloveniji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 06:37