Na Dinari će se do kraja 2024. godine razminirati još 16,4 četvorna kilometra

Hrvatski centar za razminiranje planira do kraja 2024. godine onesposobiti i uništiti minsko-eksplozivna i neeksplodirana ubojita sredstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a na Dinari su pod minama još 16,4 četvorna kilometra.

Na toj je planini u nedjelju na predjelu Vrdovu od protupješačke mine "prom" poginuo 67-godišnji lovac. Mina je to koja pri pokretanju izleti u zrak i rasprsne opasne dijelove koji ubijaju ili teško ranjavaju u krugu 30 metara od eksplozije.

Prema riječima Darka Gavrića Čerče, pročelnika HGSS-ove stanice u Splitu, čiji su članovi s pirotehničarima splitsko-dalmatinske Policijske uprave prvi stigli na teren, na sličnom potezu na Dinari prije petnaestak godina također je netko poginuo od zaostale nagazne mine, a od sličnih nagaznih naprava ljudi su stradavali i na drugim područjima, pa i na Visu od zaostale mine JNA. Mjesto na Dinari na kojem je u nedjelju poginuo lovac bilo je označeno kao minski sumnjivo područje.

Na Dinari su pod minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojitim sredstvima još 16,4 četvorna kilometra, a kako je za Hinu izjavio načelnik Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogdanić, veći dio njih uklonit će se krajem ove godine. Ostatak će biti uništen do kraja 2024. godine.

Cijela bi Hrvatska do 2026. godine trebala biti očišćena od mina. Pod minama i drugim eksplozivnim sredstvima još je 149,7 kilometara četvornih. Osim na Dinari, u Splitsko-dalmatinskoj županiji pod minama su još manji dijelovi na planini Svilaji.

Upravni odjel za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošli je tjedan donio rješenje u vezi s razminiravanjem nešto više od 770 tisuća metara četvornih na području Garjačkih i Romića staja na Dinari. To je područje unutar Parka prirode Dinare i prema tom rješenju razmniravanje neće negativno utjecati na vrste i stanišne tipove.

Takva se ocjena morala dati jer su dijelovi na Dinari sastavni dio Ekološke mreže Republike Hrvatske, koja obuhvaća 36,67 posto kopnenog teritorija i 16,26 posto obalnog mora, a sastoji se od 745 područja važnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova te 38 područja važnih za očuvanje ptica.