AKCENT

Može li hrvatska Vlada odbaciti znanje vrhunskih stručnjaka?

Uz sve razumijevanje pozicije i odgovornosti Vlade, u ovako ozbiljnoj situaciji nije vrijeme za taštine
 Bruno Konjević/Cropix
Objavljeno: 09. prosinac 2020. 17:05

Jedna od hitnih odluka koje Vlada treba donijeti i provesti je uspostava dijaloga sa svim članovima Znanstvenog savjeta za suzbijanje epidemije covida-19, a potom osiguranje nastavka njihova rada koji će se temeljiti na iskrenoj i konstruktivnoj suradnji znanosti i politike.

Hrvatska je najpogođenija članica EU epidemijom korone, zdravstveni sustav nam puca, a broj umrlih je prešao 70 osoba dnevno i realno je očekivati da će u danima koji dolaze taj broj uz dnevne varijacije još rasti.

Razumljivo je da Vladi nije drago gledati javne polemike i neslaganja između pojedinih članova Znanstvenog savjeta niti im je lako progutati otvorenu kritiku kakva im je stigla u nedjelju u obliku javnog apela koji je potpisalo 26 znanstvenika i liječnika, a među njima i znanstvenici koje je premijer Andrej Plenković pozvao u tijelo koje mu treba pomoći u donošenju odluka. No, uz sve razumijevanje pozicije i odgovornosti Vlade, u ovako ozbiljnoj situaciji, koju nešto stariji građani lako mogu usporediti s ratom, nije vrijeme za taštine.

Neslaganje znanstvenika međusobno te dijela njih s premijerom i njegovim šefom kabineta Zvonimirom Frkom Petešićem nipošto se ne smije pretvoriti u javna prepucavanja i izljeve taštine kakve smo sve donedavno imali priliku gledati i slušati na relaciji premijer Plenković - predsjednik Zoran Milanović.

Ako javni apeli nisu način na koji znanstvenici trebaju komunicirati s Vladom, nije način ni da se pet "nepodobnih" kasno navečer nazove iz Vlade kako bi im se priopćilo da je narušeno povjerenje i dovede u pitao smisao daljnje suradnje. Točno je da znanstvenici savjetuju, da Nacionalni stožer predlaže mjere, a Vlada donosi odluke i za njih snosi odgovornost.

Međutim, Vlada bi morala biti svjesna činjenice da smo mala zemlja koja je jako pogođena zdravstvenom i ekonomskom krizom i da nemamo puno stručnjaka koji su kvalificirani i voljni svoje znanje i vrijeme besplatno staviti na raspolaganje naciji. Nije vrijeme za taštine i pokazivanje mišića, nego je vrijeme za popravljanje mostova i davanje jasnih i preciznih odgovora.

A pitanja koja postavljaju znanstvenici i liječnici (i to ne samo oni koji su članovi Znanstvenog savjeta), kao i polemike koje se već dulje vode u javnosti svode se na dvije ključne stvari koje se moraju razbistriti.

Jedna je pitanje točnosti podataka koji se objavljuju i plasiraju javnosti. Epidemija covida-19 zadesila nas je u godini izbora, od dva kruga unutarstranačkih izbora u HDZ-u do parlamentarnih, i mjere koje se usvajaju prečesto su bile nelogične, nepotkovane brojkama i realnim pokazateljima, što je s razlogom otvaralo pitanja manipulacije i prilagođavanja podataka i odluka političkim ciljevima. Stožer i Vlada zbog toga su izgubili povjerenje znatnog dijela građana, a jedini način da ga vrate je da poslušaju savjete stručnjaka i ubuduće osiguraju kvalitetne i transparentne informacije.

Drugo je pitanje sukoba interesa nekih članova Savjeta. Prevedeno, na stolu je sumnja na koronaprofiterstvo. Hrvatska ima bolno iskustvo ratnog profiterstva i Vlada bi morala javno objaviti sve ugovore i dobavljače testova i lijekova za covid-19 te cijenu svakog testa i lijeka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 20:26