Na listama čekanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje trenutačno je 865.080 narudžbi za neku zdravstvenu uslugu, točnije za dijagnostiku od rendgena do MR-a ili CT-a čekaju 255.943 građanina, na prvi pregled 186.287, za kontrolni 386.947 te neku operaciju ili drugu vrstu terapije još 35.903 pacijenta.
Gotovo polovina svih onih koji čekaju na listama prijavljena je u samo sedam bolnica, i to u KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KB-u Merkur i Dubrava te KBC-u Split, Osijek i Rijeka. Vrijeme čekanja od nekoliko dana do gotovo dvije godine za primjerice ugradnju umjetnog koljena! Velike su gužve i za razne radiološke pretrage, poglavito za magnetsku rezonancu (MR) i kompjutoriziranu tomografiju (CT) poglavito mozga, vrata i kralježnice.
Nepotrebne gužve
Naime, vječna tema hrvatskog zdravstva liste su čekanja za preglede, terapiju ili dijagnostiku za koje svaki ministar obeća da će ih smanjiti, ali ne uspije to ostvariti. I Vili Beroš nedavno je "obećao" da će dati ostavku ako liste ne dođu na 270 dana. Naime, radi se o "obećanju" Ministarstva Europskoj komisiji po kojem iduće tri godine pacijenti ne bi smjeli čekati dulje na uslugu od tih 270 dana ako se želi dobiti 700 milijuna eura iz EU.
Što se čini da bi se to postiglo? Uglavnom se sve svodi na pokušaj da se administrativno smanji vrijeme čekanja, ali bez promjena u sustavu to stvarno može teško uspjeti. Naime, dok u nekim bolnicama uređaji rade maksimalno, u drugima je to ispod minimuma. Isto se odnosi na prve i kontrolne preglede te terapijske postupke. Također, ne primjenjuju se europske i svjetske smjernice u određivanju tko treba ili ne treba neku dijagnostiku, nego se i dalje sve radi po željama pacijenta ili liječnika, bez obzira na to je li to stvarno potrebno. Najjednostavnije je rješenje, ne bi li se na kratke staze smanjile liste čekanja, "kupiti" od privatnih ustanova dodatne usluge dijagnostike i privatnicima prepustiti očitavanje radioloških nalaza.
Potvrđuje to i predsjednik Hrvatskog društva za radiologiju, prof. dr. Goran Roić. "Više od 80 posto radioloških nalaza je negativno, odnosno ne pokazuju promjene u zdravlju. To govori da oni koji su uputili pacijenta na MR ili CT nisu to radili prema europskim i američkim radiološkim smjernicama koje su svima dostupne. Također, u bolnice se šalju i oni pacijenti koji su se mogli liječiti na razini primarne zdravstvene zaštite. Naravno da to onda stvara nerijetko nepotrebnu gužvu", objašnjava dr. Roić.
"Svi rade sve"
No, osim defenzivne medicine, liste čekanja posljedica su činjenice da odjeli u bolnicama još nisu akreditirani, i "svi rade sve" premda za to nemaju uvjete. Zbog toga se samo u dijelu ustanova radi većina pregleda, zahvata ili dijagnostike i u njima je gužva, dok u drugima vlada "hladovina", a uređaji sakupljaju prašinu. Naprosto, 30-ak akutnih bolnica s odjelima za sve i svašta je previše, pokazuju to i liste čekanje. Od 865.080 onih koji su na listama čekanja HZZO-a, 401.508, ili 57.358 pacijenata po bolnici prijavljeno je u sedam KBC-ova i KB-ova.
Od 255.943 onih koji su na listi čekanja za neku dijagnostiku, 107.126 prijavljeno je za neki od sedam KBC-ova ili KB-ova, dok 18 općih odnosno županijskih bolnica na listama ima 463.580 pacijenata ili 25.754 po bolnici!? Zanimljivo je da je na listama čekanja u vrhunskim ustanovama za operacije ili neke druge postupke liječenja 19.048 pacijenata koji u prosjeku trebaju čekati 242 dana da bi došli na red, a u 18 bolnica druge i treće kategorije samo 12.984, a u prosjeku se čeka dulje. Posebna su priča bolnice četvrte kategorije (Knin, Gradiška, Ogulin, Našice i Pakrac) u kojima čeka 22.058 pacijenata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....