NOVA MJERA

‘Moramo uložiti u te postupke. Pa pomoću njih se u Hrvatskoj rodilo 35 tisuća djece, to je mali grad!‘

S neplodnošću se bori svaki šesti par koji želi ostvariti roditeljstvo, a ignorirala se činjenica da to utječe na natalitet

Željka Josić

 Tomislav Kristo/Cropix

Ulaganje u postupke medicinski pomognute oplodnje trebalo bi, kako neslužbeno doznajemo, prvi put u Hrvatskoj biti službeno prepoznato kao nezaobilazna mjera demografske politike i uvršteno u Strategiju demografske revitalizacije RH, čiji je draft ovih dana upućen zainteresiranim državnim tijelima na mišljenje.

- Nacrt prijedloga Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine ima cilj stvoriti povoljno okruženje za život i rad stanovništva u Hrvatskoj. U okviru takve strategije, postupci medicinski pomognute oplodnje, koji su u 2020. godini rezultirali s 1540 rođene djece, što čini više od četiri posto ukupnog broja živorođene djece, kao i liječenje neplodnosti mogu biti važni elementi koji doprinose ukupnoj stopi fertiliteta - poručuju iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, koji potpisuje prijedlog Strategije, a kojem je na čelu državna tajnica Željka Josić, po zanimanju ginekologinja, subspecijalistica humane reprodukcije.

Ističu kako će nacrt prijedloga Strategije nakon konačnog usuglašavanja s tijelima državne uprave, odnosno definiranja prioriteta u provedbi javnih politika, biti upućen u postupak e-savjetovanja i kao takav dostupan zainteresiranoj javnosti.

Društveni problem

U Hrvatskoj se oko 17 posto parova koji žele ostvariti roditeljstvo, odnosno čak svaki šesti par, bori s neplodnošću, što ukazuje na činjenicu da neplodnost ne postaje samo ozbiljan problem pojedinog para, već i društveni problem, upozorava prof. dr. Dinka Pavičić-Baldani, predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju i jedna od osam članica Upravnog odbora Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE).

image

Ilustracija

Duje Klarić/Cropix/

- Prepoznavanje i ulaganje u postupke medicinski pomognute oplodnje svugdje imaju vidljiv utjecaj na demografiju. U Hrvatskoj se na ovakav način začne oko pet posto ukupnog broja rođene djece, u Danskoj čak 10 posto. Računa se da se u Hrvatskoj uz pomoć metoda medicinski pomognute oplodnje rodilo više od 35.000 djece, što čini jedan mali grad. Europska unija već je prepoznala važnost ovakvog pristupa - ističe dr. Pavičić-Baldani.

Danska računica

Prema zaključku Europskog parlamenta, dodaje, neplodnost je detektirana kao jedan od važnih čimbenika demografskog urušavanja. Prije nekoliko godina Europski je parlament na prijedlog Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) zauzeo stav da metode medicinske oplodnje mogu imati značajan pozitivan učinak na demografske i ekonomske čimbenike i da ih stoga treba ugraditi u populacijsku politiku zemalja Europske zajednice. Danci su izračunali da se svaki euro investicije u MPO postupke koji dovedu do rađanja živorođenog djeteta državi sedmerostruko vrati.

I domaći demografi godinama upozoravaju na to da je rastući problem neplodnosti jedan od uzroka niskog fertiliteta i demografskog urušavanja koji se ne smije zanemariti. No, nadležni svih političkih boja godinama ignoriraju tu činjenicu.

Dosadašnji populacijski i demografski strateški dokumenti nisu sadržavali nikakve mjere koje bi parovima olakšale pristup postupcima niti su provođene javnozdravstvene kampanje koje bi, s jedne strane, educirale mlade koji žele biti roditelji o, primjerice, posljedicama odgađanja roditeljstva, padu fertiliteta nakon 35. godine i mogućnostima koje hrvatski zakoni i medicina nude te istovremeno poticala poslodavce da, po uzoru na one sjevernoeuropske, izlaze parovima ususret te im osiguraju podršku i slobodne dane tijekom medicinskih zahvata koje MPO postupci zahtijevaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 21:09