ZAKLJUČCI MISIJE

MMF STAO UZ MINISTRA FINANCIJA LINIĆA 'Morate što prije uvesti porez na nekretnine!'

Trenutačno opredjeljenje MMF-a ide upravo u smjeru snažnijeg oporezivanja bogatijeg stanovništva. Unatoč većem manjku u proračunu, ne prepručuje se snažnije rezanje rashoda

Dok ministar financija Slavko Linić teško nailazi na podršku kod kuće kada je posrijedi uvođenje poreza na nekretnine, razumijevanje je pronašao kod MMF-a. Među preporukama koje je misija MMF-a dala Vladi nakon jednotjednog posjeta Hrvatskoj upravo je “jačanje oporezivanja imovine” koje bi moglo poslužiti kao “element prilagodbe”, odnosno jedan od načina smanjivanja deficita.

To ne treba čuditi s obzirom na to da je još sredinom prošle godine ministar Linić angažirao stručnjake MMF-a i Svjetske banke da mu u tehničkom smislu pomognu oko uvođenja poreza na imovinu. Uz to, trenutačno opredjeljenje MMF-a ide upravo u smjeru snažnijeg oporezivanja bogatijeg stanovništva jer smatra da je upravo to način na koji države mogu povećati proračunske prihode i vratiti javni dug na razinu otprije krize.

Novi izvori prihoda

U posljednjem izvješću “Fiscal Monitor” MMF je iznio mišljenje kako su tradicionalni porezni izvori, poput PDV-a, uglavnom iscrpljeni i da nove prihode treba tražiti u jačem oporezivanju međunarodnih korporacija, banaka i imovine nekretnina najbogatijih koji su posljednjih deseteljaća značajno povećali imovinu.

Problem javnog duga

Pored oporezivanja imovine, predstavnici MMF-a za Hrvatsku, predviđeni novim šefom Johannesom Wiegandom, dodatni izvor prihoda ipak vide i u sustavu PDV-a. Prema njihovu mišljenju, trebalo bi ih poboljšati u smislu smanjenja broja stopa i izuzeća. Kada je riječ o proračunskim rashodima, prostor za smanjivanje Fond vidi u mirovinskom sustavu te u boljem usmjeravanju subvencija i socijalnih naknada.

U prilično šturoj izjavi, u kojoj se uglavnom konstatira stanje, MMF-ovci navode kako će manjak u proračunu ove godine biti 5,5 posto BDP-a, dok je planirano 3,6 posto. U skladu s tim, MMF-a ocjenjuje i da će javni dug premašiti 60 posto BDP-a prije kraja godine. Unatoč tome, u skladu s novim vjetrovima koji pušu iz MMF-a, opcija nije snažnije smanjivanje rashoda.

Ulaskom u proceduru prekomjernog deficita Fond smatra da će Hrvatska dobiti potrebno “fiskalno sidro”, pod uvjetom da ispunjava dogovorene obveze. Ali, pri definiranju dinamike prilagodbe, “potrebno je ostvariti razumnu ravnotežu između uspostavljanja kredibilne politike s jedne strane i izbjegavanje pretjerano brzog pooštravanja, u okružju smanjivanja duga privatnog sektora”.

Veliki problem za Hrvatsku i dalje ostaje skroman potencijal rasta ekonomije u srednjem roku. MMF hvali vlasti za poduzete strukturne reforme, poput smanjivanja ograničenja pri zapošljavanju, pooštravanja ranijeg umirovljenja, uvođenja predstečajnih nagodbi i restrukturiranja poduzeća u državniom vlasništvu, kao i ubraznje privatizacije.

Još bolja prilagodba

Međutim, daljnji su koraci potrebni kako bi se povećala sposobnost prilagodbe tržištu rada, poboljšala participacija na tržišta rada, uključujući ubrzanje mirovinske reforme, zaštitilo predvidvljivo regulatorno okruženje i osnažila poslovna klima, stoji u priopćenju misije MMF-a, kojoj je ovo bilo prvo upoznavanje s Hrvatskom. U tom konteksu, smatraju neki ekonomsti, treba gledati i prilično načelne zaključke MMF-a.

Samo izvoz i investicije donose rast

Izgledi za rast ekonomije u srednjoročnom razdoblju, smatra MMF, ovise o tome što će vlasti učiniti u pogledu povećanja konkurentnosti

- Hrvatska će svoj potencijal za rast ostvariti u cjelosti samo ako snažno pojača izvoz i postane atraktivnije odredite za investicije. A da bi se poboljšala konkurentnost, potrebe su strukturne reforme.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:19