Mladen Bajić u Saboru: SDP zadovoljan, a HDZ pun hvale za DORH

ZAGREB - NOVO 12:32 >>> Dok je vladajući SDP tek ocijenio kako Bajićev „izvještaj pokazuje da je DORH ostvario zakonom utvrđenu zadaću po obimu i kvaliteti te da je statistički optmističan“ oporbeni HDZ sasuo je niz pohvala na račun glavnog državnog odvjetnika, ali i bivše premijerke.

- Upravo je HDZ-ova Vlada predložila da se ojača DORH promjenama ustava. Time smo čvrst doprinos za borbu protiv korupcije. Vlada HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor je udarila snažan temelj za to, a on je bio preduvjet za završetak pregovora i demokratizaciju države. Vodili ste snažnu borbu protiv korupcije zajedno s Jadrankom Kosor. Vi glavni državni odvjetniče štitite interese Hrvatske kroz vašu neovisnost i zajedno sa Saborom štitite interese svih građana. A vaše je izvješće temeljito i stručno napisano – pohvalio je Josip Salapić uime HDZ-a Bajića. Stoga će, poručuju, njihovu potporu uvijek imati.

- Našu ćete potporu u svom radu uvijek imati. Nećemo se vraćati u prošlost. Mi smo vas podržavali uvijek pa i onda kada su istrage došle i do nekih ljudi koji su bili čelnici naše stranke – naglasio je Salapić. No, HDZ ipak Bajiću i jedno zamjera – curenje informacija iz istrage u medije. HDZ je očigledno uvjeren da informacije cure iz DORH-a budući da su najavili kako će predložiti i jedan zaključak uz Izvješće.

- Predložiti ćemo zaključak da se od Vas zatraži da ispitate kako je moguće da informacije iz istraga izlaze u javnost prije nego dođu do suda. Time se krše ljudska prava i onemogućava rad pravosuđa. Nemoguće je da se na osnovu onoga što je tajno ljudi unaprijed proglašavaju krivima. Molimo da to spriječite – poručuje HDZ.

Niti SDP nije kao prošlih godina imao značajnije primjedbe na Bajićevo izvješće. Više ih je zasmetalo što se o njemu raspravlja tek danas.

- Nakon proteka vremena od cijele jedne godine nije demokratski standard niti normalno da Sabor ne raspravalja o izvještaju za cijelu jednu godinu, a njegova je zadaća je nadzirati rad DORH-a – upozorio je Josip Leko. Od glavnog državnog odvjetnika, najavljuju iz SDP-a, očekuju da u izvještaju za 2011. predloži zaključke koji će omogućiti poštivanje zakona.

- Jer ako dobijemo uvid da su kaznene djela u porastu, a da nema prijedloga što učiniti smatrat ćemo ga manjkavim. Treba napraviti korak koji će osigurati da se kriminalci uhvate i zakonski sankcioniraju – objasnio je Leko.

11:33 >>> U raspravi o izvješću većina se Klubova složila kako je ono trebalo biti lani na dnevnom redu, no imaju različite ocjene o Bajićevu radu.

Predsjednik Laburista Dragutin Lesar nije uvjeren da su istrage DORH-a obuhvatile sve koje su trebale, a zanimalo ga je stoji li iza nekih neriješenih slučajeva politčka volja u Hrvatskoj ili negdje drugdje.

- Moram pitati što je s aferama ili slučajevima za koje nije sporno da je bilo korupcije ali ne ne možemo utvrditi tko je bio s duge strane. Kao Daimler – zna se tko je davao i koliko, a ne znamo tko je u Hrvatskoj primao. Zatim Hypo, Patria. Da li i za ove treba politčka volja i da li za to nije dovoljna samo politička volja samo u Hrvatskoj već i negdje drugdje – naglasio je Lesar.

- Lesar je tražio detalje što je sa 281 slučajem prijave zbog kršenja radničkih prava, ali i onima iz gospodarskog kriminala.

- Kamensko, Đakovština, MTČ, Jadrankamen, Dalmacijavino, Bilokalnik, godinu do dvije prije otvaranja stečajnog postupka radnici su upozoravali sumnjajući da se iz tih tvrtki isisiva novac i da se rade makinacije kako bi se tvrtku dovelo do stečaja. Zašto nije poštovan Zakon o trgovačkim društvima i o stečaju koji propisuje da se ako bude ispunjen samo jedan uvjet za stečaj on mora predložiti?! Zašto žmirio nad time da imamo tvrtke u kojima dvije godine imamo uvjete za stečaj, ali ih se otvara.?! Zašto se nakon toliko upozorenje i podonošenja kaznenih prijava nije se moglo reagirati prije a ne dok dugovi narastu toliko da radnici ne mogu naplatiti svoja potraživanja –zanimalo je Lesara upozoravajući se kako se jedan takav slučaj upravo dešava – Vjesnik i Tiskara.

- Dovedeni su u takvo stanje da će završiti u stečaju, a u pozadini je imovina koju imaju u centru Zagreba – tvrdi Lesar.

- U ime HNS-a Nada Turina Đurić najavila je kako će njihova stranka podržati Bajićevo izvješće. No, iz HNS-a su poručili kako očekuju da se u što kraćem roku rješevaju slučajevi vezani uz korupciju. Kao argument u prilog tome navela je prijavu protiv gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela.

- To je užasno opterećenje za funkcioniranje grada, ali i opterećenje za građane koji su dali povjerenje gradonačelniku. Da li bi u taj grad došao bilo koji investitor i razgovarao s gradonačelnikom koji je pod istragom da je oštetio budžet – upozorila je.

- DORH ima velike ovlasti i veliku moć. HNS će vas zdušno podržati u svim koracima koje ćete poduzeti da takve predmete rješavate najvećom mogućom brzinom. Ako se rješavaju 20 mjeseci, onda ste ili nesposobni ili manipulirani – bila je izravna HNS-ova zastupnica. Pravosuđe, dodala je, mora biti stručno, brzo, efikasno i neovisno.

- A ako je dostižno samo u dalekoj budućnosti onda za naše građane me vrijedi ništa.

- Izvješće pokazuje dobre trendove i to pozdavljamo. Brojevi pokazuju da u radu DORH-a ima pomaka- rekla je.

- Damir Kajin (IDS) smatra kako se o Bajićevu izvješću nije raspravljalo kako se rasprava uoči izbora ne bi pretvorila u raspravi o Ivi Sanaderu, a sabornica u političku tribinu.

- Ne želim reći da je DORH pomogao Kukuriku koaliciji da pobjedi na izborima, Kukuriku bi pobjedio i bez njih – tvrdi Kajin.

__________________

U 2010. sudovi za kaznena djela organiziranog kriminala donijeli su ukupno 305 presuda, od čega 286 osuđujućih, 15 oslobađajućih i pet odbijajućih, uspješnost postupanja USKOK-a u tim predmetima je 93,7 posto osuđujućih presuda, od čega je 90 posto zatvorskih kazni. U odnosu na korupcijska kaznena djela, sudovi su donijeli 156 presuda, od čega 141 osuđujuća i 15 oslobađajućih.

U korupcijskih kaznenim predmetima posebna pažnja posvećena je sigurnosnim mjerama i oduzimanju imovinske koristi, to su također instituti koji su zadnjih dvije godine izmjenom zakonskih okvira u bitnom pojačani, i dane su šire ovlasti za oduzimanje nezakonito pribavljene imovine.

Sigurnosne mjere izrečene su prema 65 osoba, dok je za 22 osobe oduzeta imovinska korist stečena kaznenim djelima. Da to pretvorim u novac, zamrznuta je imovina u vrijednosti od 51 milijun kuna, a sudskim odlukama je oduzeto 32.749.000 kuna i 118 tisuća eura.

Kazao je to u uvodnom izlaganju pred saborskim zastupnicima glavni državni odvjetnik Mladen Bajić domečući kako će za mjesec dana u Sabor stići novo izvješće, ono za prošlu godinu. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u 2010. imao je 1101 kaznenu prijavu u radu, što je nešto manje nego godinu dana prije, no od toga se 152 prijave odnose na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 prijava za korupcijska kaznena djela u širem smislu riječi.

Kad usporedimo podatke o kretanju broja prijava, vidljivo je čak da je u 2010. smanjen broj prijava za 1,5 posto, ali da je broj i težina onih najtežih oblika kaznenih djela korupcije u znatnom porastu u odnosu na godinu ranije - kazao je Bajić pojasnivši kako je struktura i kretanje kaznenih prijava korupcije u širem smislu riječi pokazuje da su najčešća po broju i po težini kaznena djela zlouporabe položaja službenih osoba, a to su državni dužnosnici u različitim nivoima, ali isto tako da korupcijska djela u užem smislu, a to su primanje i davanje mita su također negdje na razini iz ranijih godina.

Uspješnost rada DORH-a, kazao je Bajić, prije svega se gleda u izrečenim osuđujućim sudskim odlukama. 86,3 posto osuđujućih presuda je u odnosu na ukupnu masu svih kaznenih predmeta, to je podatak koji se iz godine u godinu kreću otprilike na istom nivou od 86 do 88 posto varira, ali pokazuje da je u najvećem broju slučajeva DORH ispravno donio odluku o optuženju i pokretanju postupka.

Zatvorske kazne participiraju u ukupnoj masi izrečenih kazni sa 20,9 posto, u Hrvatskoj se izriče veći broj zatvorskih kazni nego u EU, kazao je Bajić.

U 2010. istražni suci su izdali 876 naloga za prisluškivanje, protiv 2534 osobe, ako imamo u vidu da smo tijekom 2010. godine primili 86.339 kaznenih prijava, proizlazi da su te mjere korištene jednom na 34 prijave, odnosno na 1760 građana. U 61,3 posto su ove mjere dale rezultat, odnosno osuđujuću presudu.

Mjere se primjenjuju u 82 posto slučajeva na zahtjev USKOK-a, odnosno ove mjere se pokazuju uglavnom za organizirani kriminal i korupciju. 81 posto svih mjera izdano je za kaznena djela zlouporabe droga, ilegalno prebacivanje osoba preko granice ili za zločinačko udruživanje, kod redovnih državnih odvjetništava 70 posto svih mjera izdano je za kaznena djela ubojstva, trgovanja narkoticima.

Prije dvije godine došlo je do neznatnog pada broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na godinu ranije, i to za jedan posto, kazao je Bajić i dodao da je porast kaznenih prijava prisutan isključivo u najmlađoj populaciji i to za tri posto, dok su u neznatnom padu prijave protiv odraslih osoba, mlađih punoljetnih osoba i protiv nepoznatih počinitelja.

U radu na kaznenim predmetima DORH je zadržao postignutu razinu ažurnosti koja je dostignuta još 2005. godine, kazao je Bajić, tako da je riješeno ukupno 50.673 prijave donošenjem odluka, a u radu u državnim odvjetništvima ostalo je 79 neriješenih prijava, dok su sve skupa ostale neriješene 10.592 prijave, od čega u DORH-u 0,13 posto od ukupnog broja prijava u radu. To su standardi, kazao je Bajić, koji su u odnosu na rješavanje kaznenih prijava već davno postignuti u EU i u tom pravcu DORH rješava tromjesečni priljev svih kaznenih prijava, tako da se u principu rješavanje prijava ne čeka više od tri mjeseca.

- Značajan porast evidentiran je samo u odnosu na broj kaznenih prijava protiv pravnih osoba, u zadnjih nekoliko mjeseci posebno se govorilo o kaznenim postupcima protiv pravnih osoba, to je kategorija koja je uvedena 2006. godine donošenjem Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba i svake godine raste broj procesuiranih pravnih osoba tako da ih je 2010. bilo 1549 - kazao je glavni državni odvjetnik.

Kad je riječ o strukturi kriminaliteta, kaznena djela protiv života i tijela sudjeluju sa 3,1 posto prijavljenog kriminala i ona su otprilike na istim razinama kao što je to bilo i ranijih godina. Broj kaznenih dijela protiv života i tijela naglo se povećao 2007. godine nakon izmjene kaznenog zakona kad je određeno da se teška tjelesna povreda iz članka 98. (obična teška tjelesna povreda počinjena na štetu djece i maloljetnika), goni po službenoj dužnosti, a do tada se to gonilo privatnom tužbom.

Odonda je porast tih kaznenih djela, otprilike se to zadržalo na ranijem nivou.

- Iz statističkih pokazatelja razvidno je da u Hrvatskoj broj kaznenog djela ubojstva nije toliko velik koliko bi se dalo zaključi pregledom dnevnih medija, jer imali smo 11 teških ubojstava, 25 ubojstava i 32 ubojstva, ostalo su bila ubojstva u pokušaju. U odnosu na broj stanovnika ovo je jedan od najnižih postotaka u odnosu na zemlje EU - istaknuo je Mladen Bajić.

Ratni zločini su posebno obrađeni jer su od posebnog interesa i u radu DORH-a, ali i u odnosu na upravo zaključeno pregovaranje Poglavlja 23. Na dnevnoj bazi se i danas radi monitoring u ovim predmetima, ali to nije razlog zašto ga mi posebno obrađujemo. To radimo jer se radi o najtežim kaznenim djelima gdje i policiju i DORH i druga tijela čeka još puno posla da bismo procesuirali sve one osobe koje su dosad ostale neotkrivene u odnosu na počinjena kaznena djela. - DORH je uspostavio jedan infromatički sustav, tzv. bazu podataka u kojoj su sadržani svi dokumenti koji postoje u ovoj zemlji, ali i šire, u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, pa dijelom i u susjednim zemljama sa područja bivše Jugoslavije.

Svi podaci koji nam mogu eventualno poslužiti za otkrivanje i procesuiranje ovih kaznenih djela, a tu bazu podataka dajemo često na raspolaganje i drugim zemljama, kao i Međunarodnom kaznenom sudu, radi iste svrhe - progona počinitelja ovih kaznenih djela - kazao je Bajić. U ovom izvješću, kazao je Bajić, prvi put su izbacili podatak da je u ratnim zločinima ubijeno je 5998 osoba, teško je tjelesno povrijeđeno 2266 osoba, izloženo je torturi, zlostavljanju, nečovječnom postupanju i slično 2354 osoba i silovano 67 osoba.

Riječ je o podacima iz dokumenata kaznenih prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba kojima raspolaže DORH temeljem prikupljanih podataka.

U izvješću, Bajić se dotaknuo i ratnih zločina iz II. svjetskog rata, odnosno istraživanja koje je po nalogu DORH-a proveo Hrvatski državni arhiv.

Nakon četiri godine porasta nasilničkog ponačanja u obitelji, u 2009. se bilježi neznatni pad broja prijava dok je pad prijava u 2010. izrazit.

- Razlog je što se više ne podnose paralelno kaznene prijave i optužni prijadlozi za prekršaj. U svim onim blažim oblicima i nasilničko ponašanje u obitelji, ali i kod drugih kaznenih djela, država mora ići u jedan od postupaka. To je jedan od razloga kojim mi objašnjavamo zašto je došlo do ovakih promjena. Posebno smo prikazali žrtve obiteljskog nasilja po spolu, maloljetnici i djeca su prvenstveno žrtve obiteljskog nasilja, a isto tako u odnosu na spol, su žene više izložene nasilju - pojasnio je.

Uspješnost rada DORH-a, kazao je Bajić, prije svega se gleda u izrečenim osuđujućim sudskim odlukama. 86,3 posto osuđujućih presuda je u odnosu na ukupnu masu svih kaznenih predmeta, to je podatak koji se iz godine u godinu kreću otprilike na istom nivou od 86 do 88 posto varira, ali pokazuje da je u najvećem broju slučajeva DORH ispravno donio odluku o optuženju i pokretanju postupka.