Stažisti koji sada rade za 1600 kuna od sljedeće bi godine mogli dobiti iznos i do visine minimalne neto plaće. Inicijativa je to s kojom Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ide u bitku za proračun za sljedeću godinu, a to nam je potvrdio ministar Mirando Mrsić.
- Pokrenut ćemo inicijativu povećanja naknade koju primaju mladi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa do razine neto minimalne plaće. Sve će ovisiti o sredstvima koja će nam za to biti dodijeljena u proračunu za 2015. godinu, kao i o sredstvima EU, no vjerujem da se na tim mjerama neće štedjeti jer one već daju rezultate - ističe Mrsić.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), mjerom stažiranja bez zasnivanja radnog odnosa u ovoj je godini, zaključno sa 25. rujna, bilo obuhvaćeno ukupno 22.049 mladih. To je više nego u prošloj godini, kada je tu mjeru koristilo ukupno 19.322 nezaposlenih. Samo tijekom 2014. godine provedba te mjere proširena je, prema podacima HZZ-a, na 8273 novih mladih nezaposlenih.
Stručno osposobljavanje jedna je od ključnih Vladinih mjera za smanjenje nezaposlenosti mladih, po kojoj se Hrvatska nalazi na samom vrhu ljestvice EU. No, i tu je, prema podacima Eurostata, napravljen određeni pomak. Naime, podaci za kolovoz pokazuju da nas je s trećeg mjesta na ljestvici EU po nezaposlenosti mladih istisnula Italija, pa Hrvatska sad drži četvrto mjesto. Stopa nezaposlenosti mladih u Italiji u kolovozu je iznosila 44,2 posto, dok je u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ona bila 43,9 posto.
- Iako treba biti oprezan s usporedbom tih podataka, oni su ipak naznaka pozitivnog trenda. Dobro je da se provode aktivne mjere politike zapošljavanja - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
I Mrsić ističe da se nezaposlenost mladih u posljednjih šest mjeseci u Hrvatskoj smanjila za sedam posto. U sljedećoj godini Hrvatskoj se otvara i dodatni financijski kanal za garancije za mlade, težak oko 60 milijuna eura, što će, uvjeren je Mrsić, omogućiti daljnje zapošljavanje.
Inače, nezaposlenost mladih problem je cijelog EU. U kolovozu je u Uniji nezaposleno bilo gotovo pet milijuna ljudi mlađih od 25 godina ili njih 21,6 posto. Najteže je stanje na tržištu rada Španjolske, u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih u kolovozu dosegla 53,7 posto.
Hrvatska iza Grčke i Španjolske
Velika nezaposlenost i dalje ostaje jedan od temeljnih hrvatskih i europskih problema. Prema podacima Eurostata, u EU je u kolovozu bez posla bilo više od 24,6 milijuna ljudi, ili 11,5 posto radno aktivnih. Po stopi nezaposlenosti, onoj usklađenoj s metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), Hrvatska je i u kolovozu držala treće mjesto na ljestvici EU. Naime, stopa nezpaoslenosti u nas je iznosila 16,5 posto. Više stope nezaposlenosti imale su jedino Grčka (27 posto; posljednji dostupan podatak je za lipanj) i Španjolska (24,4 posto). Najnižu nezaposlenost u klubu EU imale su Austrija, od samo 4,7 posto, i Njemačka, 4,9 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....