Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a.
Na početku je komentirao situaciju oko presude Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernadiju. Mađar je nedostupan hrvatskom pravosuđu, a pravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora.
- Mi smo od 2013. godine pokušali s nizom instrumenata zapravo osigurati njegovo prisustvo u RH. To je međutim bilo bezuspješno. Preostaje nam koristeći instrumente koje imamo, očekujemo reakciju nadležnih pravosudnih tijela u RH.
- To su instrumenti i alati koji su utvrđeni međunarodnim i hrvatskih propisima i očekujem da ako se on uhiti temeljem Europskog uhidbenog naloga da se on izruči Hrvatskoj.
MOL je jako razočaran presudom, najavljuju obraćanje Ustavnom sudu te tvrde da nisu ispunjeni minimalni uvjeti za pravično suđenje.
- To su pravne mogućnosti koje stoje na raspolaganju gospodinu Hernadiju, oni ih imaju pravo koristiti. Ne bih u ovom trenutku prejudicirao odluku Ustavnog suda, na njima je da odluče u konkretnom predmetu.
Malenica dodaje da je dugotrajnost postupaka, kao u slučaju bivšeg premijera Ive Sanadera, problem, dodajući da su oni toga svjesni.
- Svjesni smo da dugotrajni postupci ne ulijevaju povjerenje kod građana. Ne bih ulazio u detalje konkretnog predmeta, činjenica je da su predmeti koji su najeksponiraniji ujedno i predmeti s velikim brojem svjedoka, opsežnim dokaznim materijalima. Mi pripremamo izmjene Zakon o kaznenom postupku i Zakona o paričnom postupku, a što ide u smjeru ubrzavanja sudskih postupaka.
Prilikom izmjena kaznenih zakona, može se razmisliti o pitanju toga je li okvir primjeren ili ne, to jest treba li postrožiti sankcije za takva kaznena djela.
- Mislim da ćemo nizom promjena ići u smjeru vraćanja povjerenja građana u hrvatsko pravosuđe, što neće biti laki zadatak. Odlučili smo s nizom aktivnosti, vratiti povjerenje. Neovisno i kvalitetno pravosuđe je misija i vizija Ministarstva pravosuđa i uprave da do 2025. godine imamo efikasno i kvalitetno pravosuđe.
O ulozi novog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, Malenica kaže:
- Prema izjavama gospodina Dobronića vidimo da je otvoren za suradnju i razgovor, vjerujem da ćemo ovaj tjedan imati sastanak gdje ćemo mu prezentirati aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave. Tu su najbitnije izmjene zakona o sudovima. Prezentirali bi stvari koje su bitne za promjene u pravosuđu i promjene u percepciji pravosuđa. Vjerujem da ćemo imati iskreni dijalog, zaključuje.
Ministar Malenica predstavio je niz mjera koje bi već u idućih nekoliko godina trebale ubrzati procese i preokrenuti trend rasta nepovjerenja građana u pravosuđe. Na hrvatskim sudovima trenutačno je oko 460.000 neriješenih predmeta.
Najviše ih je, više od 50.000 na Općinskom sudu u Zagrebu. Slijede sud u Rijeci s oko 38.000 neriješenih predmeta, Splitu s oko 37 i Osijeku s 20-ak tisuća slučajeva koji čekaju pravorijek.
On se najdulje, u prosjeku čak 761 dan, čeka na sudu u Splitu. U Zagrebu se čeka oko 600, jednako toliko i u Rijeci, dok se u Osijeku sudski pravorijek čeka malo manje od 300 dana.
Josip Šurjak, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore kazao je da će komora inzistirati da se „unaprijed znaju i određuju rasprave, da budu intervalne, na daljinu putem elektronske komunikacije te da se odrede neki rokovi postupka.
To bi se do 2025. moglo i ostvariti, najavljuje resorni ministar. Planira se i učinkovitiji način dostavljanja sudskih odluka, edukacija te sigurnosna provjera sudaca.
- U okviru Nacionalnog plana otpornosti i oporavka predviđeno je 13 reformi, šest investicija vrijednih 740 milijuna kuna. Ulaganja su bila u proteklih pet godina, dakle 200 milijuna kuna za digitalizaciju, 500 milijuna kuna za infrastrukturu, kazao je ministar Malenica.
Važno je i ujednačiti sudsku praksu. Novi predsjednik Vrhovnog suda tako je poslao jasnu poruku da, primjerice, korištenje uzvika Za dom spremni ne može ostati bez sankcije.
- Moramo biti kao sustav i pravni poredak jasni, mora se točno znati gdje je granica i nema se tu dalje što razgovarati, kazao je Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda. Ponovio je i da javni bilježnici više ne smiju sudjelovati u ovršnom postupku jer se time krši pravo Europske unije.
Predložit ću ministru da se odredbe Ovršnog zakona koje se odnose na izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ne primjenjuju na potrošačke ugovore, kazao je Dobronić.
- Mi imamo, smatram, kvalitetan zakonodavni okvir koji je utemeljen i na praksi europskih sudova, što je i potvrdio Ustavni sud RH, ali evo, u narednim danima sjest ćemo i porazgovarati, rekao je Malenica.
Cilj je u reformi vratiti povjerenje građana u pravosuđe. Prema izvješću Europske komisije o vladavini prava, Hrvatska je danas pri dnu u Europskoj uniji.