Uz brojne pohvale Vladi, poput uvođenja eura, suočavanja s pandemijom i ratom u Ukrajini te provedbe NPOO-a, misija MMF-a zaključuje svoj dvotjedni boravak u Hrvatskoj i s preporukama o tome što učiniti da bi rast ekonomije i životnog standarda građana bio održiv.
Među ostalim, to je bolje ciljanje mjera potpore te porezna reforma koja uključuje oporezivanje nekretnina prema njihovoj vrijednosti. "Vladine reakcije na problem troškova života, iako pravovremene, uglavnom nisu bile ciljane. Predlažemo ukidanje gornje granice cijena energije i sniženja poreza, jer su te mjere široko rasprostranjene i skupe te remete cjenovne signale. Umjesto toga su poželjniji privremeni ciljani gotovinski transferi, vaučeri i popusti za najranjivije", stoji u zaključnoj izjavi misije MMF-a nakon redovnih godišnjih konzultacija.
Javni dug i dalje visok
Da bi se mjere potpore osmišljavale bolje, potrebno je što prije dovršiti registar kućanstava i reformirati socijalno osiguranje, smatra MMF. S manje izdašnim potporama izgledniji je i nastavak fiskalne konsolidacije, što Fond svakako drži potrebnim. Manjak u proračunu, nakon prošlogodišnjeg suficita, ove će godine iznositi 0,8% BDP-a, a javni dug i dalje je visok, unatoč snažnom smanjenju.
Predstavnici MMF-a, čini se, nisu upoznati s detaljima predstojećih poreznih izmjena, ali njihov je stav da bi svaka porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda i poboljšati strukturu poreznog sustava "radi smanjenja distorzija te podržavanja pravednosti i rasta". Najbolji način za to u ovom trenutku jest drugačije oporezivanje nekretnina.
"Smatramo da bi bilo korisno uvesti vrijednosni porez na imovinu i povećati pravednost poreza na dohodak, prije svega ukidanjem iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma", navode. Pritom podsjećaju da su za provedbu i upravljanje suvremenim porezom na imovinu potrebni "sveobuhvatni i precizni vlasnički registri te ažurna evidencija vrijednosti imovine". A najvažniji su pažljiva priprema i postupno uvođenje mjera te informiranje javnosti o njima.
U kratkom roku, smatra MMF, komunalne naknade i porez na kuće za odmor mogu se transformirati u osnovni vrijednosni porez na imovinu, s tim da se posebnim mehanizmima zaštite najranjiviji i kućanstva kojima je to jedina nekretnina za stanovanje. Na taj bi način, umjesto pogodovanja ulaganjima u stambene nekretnine, "porezni režim pridonio smanjenju potražnje, aktiviranju neiskorištenih stambenih prostora i poticanju participacije radne snage".
Potencijalni rast
MMF preporučuje Vladi i da ove godine dovrši reformu plaća u javnoj upravi koja osigurava nagrađivanje zaslužnosti i produktivnosti, kao i promjene u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Kad je riječ o ekonomskim očekivanjima za 2023., slaže se s Vladinim prognozama rasta od 2,2 posto. U srednjoročnom razdoblju rast bi mogao ponovno dosegnuti potencijal od oko 3%, potpomognut ulaganjima i reformama sadržanima u NPOO-u. Inflacija bi u ovoj godini trebala biti u prosjeku 7,5%, a ciljanu razinu od 2% dosegnut će krajem 2025.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....