MIRO KOVAČ SE NIJE PRIDRUŽIO OSUDAMA INCIDENTA U IMOTSKOM 'Napadi na karnevalsku satiru podsjećaju na vremena jednoumlja i verbalnog delikta'

Kandidat za predsjednika HDZ-a Miro Kovač poručio je u ponedjeljak kako napadi na karnevalsku satiru u Imotskome podsjećaju na vremena jednoumlja i verbalnog delikta, dok je potpredsjednik stranke Milijan Brkić rekao kako su te poruke glas naroda koje treba znati prepoznati.

„Slušamo i čitamo danas napade na jučerašnju karnevalsku satiru u Imotskome. Napade uglavnom od ljudi koji su šutjeli, a time i odobravali, kada su se, primjerice, iz proračuna financiranih Novosti, izrugivale poginulim hrvatskim braniteljima, Katoličkoj crkvi u Hrvata, općenito tradicionalnim hrvatskim vrijednostima. Dvostruka su njihova mjerila. Sve to podsjeća na vremena jednoumlja i verbalnog delikta”, napisao je Kovač na svom facebook profilu.

Istaknuo je i da se uvijek borio protiv takvog shvaćanja "slobode" te će to nastaviti i činiti.

„I sada kao kandidat za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice, koja je na današnji dan prije 30 godina održala svoj Prvi opći sabor i prednjačila u skidanju okova jednoumlja u Hrvatskoj. I u tome uspjela! Nastavit ću se boriti za toleranciju i protiv mentalnog komunizma”, napisao je Kovač.

Brkić: Glas naroda koji treba znati prepoznati

Na karneval u Imotskom gdje su spaljene lutke istospolnog para s djetetom osvrnuo se na svom facebooku i zamjenik predsjednika HDZ-a te kandidat za potpredsjednika stranke Milijan Brkić koji se zapitao tko će presuditi gdje je granica između umjetničke slobode izražavanja i govora mržnje te je poručio kako "svi trebamo naučiti biti tolerantniji".

„Vrijeme je karnevala ili poklada, maškara, vrijeme kada se ljudi maškaraju i u skladu s tradicijom i običajima žele ukazati na neke aktualne pojave u društvu, koje su često puta upućene i nama političarima. Te su poruke glas naroda, koje kroz maškaranje, humor, ali i satiru, trebamo prepoznati” napisao je Brkić.

Za najoštriju je osudu, kaže, svaki čin širenja govora mržnje i netolerancije prema bilo kome u Hrvatskoj ali se i pita gdje je granica i kada je to umjetnička sloboda i sloboda izražavanja, kao što je to za glasnu manjinu bio slučaj u Rijeci s izloženom zastavom bivše države.