Ministru Miljeniću DSV onemogućio da izabere 18 novih šefova sudova

Državno sudbeno vijeće, (DSV), moćno tijelo koje imenuje i razrješava sve suce u Hrvatskoj, u zadnje je četiri godine jednu te istu zakonsku odredbu protumačilo na dva i to sasvim suprotna načina.

Riječ je odredbi u 85. članku Zakona o DSV-u. Taj članak propisuje među ostalim da “predsjedniku suda prestaje mandat u slučaju spajanja sudova, danom s kojim se sudovi spajaju”.

Pripajanje u 2010.

Kad su krajem 2010. četirima županijskim sudovima: zagrebačkom, slavonsko-brodskom, karlovačkom i bjelovarskom pripojeni manji županijski sudovi, DSV je zauzeo stajalište da šefovima sudova prestaju mandati. Uz ostale, odlukom DSV-a tada je prekinut mandat i tadašnjoj predsjednici Županijskog suda u Zagrebu Mirjani Rigljan jer je tom sudu pripojen Županijski sud u Zlataru. Na čelu DSV-a tada je bio sudac Ivan Turudić. Upravo je njega, samo dva dana kasnije, tadašnji HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković imenovao vršiteljem dužnosti predsjednika zagrebačkog Županijskog suda. Potkraj 2011. DSV kojem je na čelu bio Ranko Marjan, za redovnog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda izabralo je upravo dotadašnjeg v.d. predsjednika toga suda - Ivana Turudića.

Ovih dana upravo svjedočimo novom valu smanjenja mreže sudova - broj općinskih sudova je od 1. travnja sa 67 smanjen na 24 odnosno nešto više od 40 manjih općinskih sudova pripojeno je većima.

Međutim, dva mjeseca prije početka provedbe te velike reforme mreže sudova, DSV je na sjednici održanoj 5. veljače ove godine, i to jednoglasno, zauzeo stajalište prema kojem predsjednici općinskih sudova kojima se pripajaju manji ukinuti sudovi i dalje ostaju na svojim funkcijama.

Gube osobnost

Riječ je o stajalištu sad već bivšeg DSV-a (2. ožujka je preuzeo dužnost novi DSV) na čijem je čelu bio sudac Vrhovnog suda Ranko Marjan.

- Prestanak mandata odnosi se samo na predsjednike manjih sudova koji se ukidaju i pripajaju većima, jer manji sudovi su ti koji u procesu spajanja gube osobnost, pečat i prestaju postojati. Odredba o prestanku mandata ne odnosi se, dakle, na predsjednike sudova kojima se manji, patuljasti sudovi pripajaju, jer veći sudovi u tome procesu ne gube osobnost, pečat ili samostalnost - kazao nam je Marjan. Suca Marjana smo podsjetili da je DSV prije samo četiri godine istu zakonsku odredbu protumačio na posve suprotan način. - Ne bih komentirao stajalište DSV-a iz 2010. To je bilo stajalište prethodnoga DSV-a, a ne našega - rekao je.

Podjela među sucima

Od 24 preostala općinska suda, čak njih 18 pretrpjelo je pripajanje, tj. pripojeni su im manji, ukinuti općinski sudovi. Shodno 85. članku Zakona o DSV-u i ranijoj praksi DSV-a predsjednicima tih sudova 1. travnja trebao je prestati mandat, a na njihova je mjesta ministar pravosuđa Orsat Miljenić trebao imenovati vršitelje dužnosti do redovnog izbora. U pozadini ove priče, po svemu sudeći, krije se još jedan “tihi rat” između izvršne i sudske vlasti.

I sami suci su podijeljeni. DSV, tvrde jedni, zakon danas tumači na suprotan način nego prije 2010. samo zato da bi spriječio Miljenića da imenuje v.d. predsjednika tako velikog broja općinskih sudova. - Nije dobro da izvršna vlast do te mjere intervenira u pravosuđe, jer bi val imenovanja značio povratak političkog kadroviranja u pravosuđe - kaže jedan bivši član DSV-a. Drugi pak tvrde da se “sudački klan odmetnuo” te da štiti interese i političke afinitete nekoliko moćnika u sudskoj vlasti.