Ministri tijekom vikenda još brusili detalje proračuna o kojem Vlada danas odlučuje

Nacrt prijedloga državnog proračuna za 2023. i projekcije za 2024. i 2025. godinu - tema su današnje sjednice Vlade. Na nacrtu se radilo do zadnjeg trenutka, a detalji su se, kako nam je kazao ministar financija Marko Primorac, usuglašavali i tijekom vikenda.

Vlada je, inače, prije nekih mjesec dana donijela nacrt proračunskog plana za 2023. godinu. Riječ je o dokumentu u kojem se nalaze projekcije ključnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja RH za 2023. godinu, a koji je Hrvatska izradila prvi put s obzirom na to da od iduće godine ulazi u europodručje. Taj dokument koji je temelj za izradu proračuna RH za 2023. godinu zadnjih je tjedana ocjenjivala Europska komisija, te su i njezine ocjene uzete u obzir u izradi proračuna.

Uvažene preporuke EU

U tom dokumentu, kako je tada kazao ministar Primorac, uvažene su preporuke Vijeća EU za Hrvatsku, paketi mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena, aktivnosti i projekti predviđeni Nacionalnim planom za oporavak i otpornost, Nacionalnim planom reformi te prihvat i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine.

Vezano uz makroekonomska kretanja, tim planom u 2022. Vlada projicira realni gospodarski rast od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova više u odnosu na projekciju iz travnja. Navodi se da će prema kraju godine doći do usporavanja rasta, te se u 2023. očekuje realni rast od 0,7 posto, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje.

Prema Vladinim projekcijama, inflacija će ove godine iznositi 10,4 posto, što je za 2,6 postotnih bodova više od predviđanja iz travnja, dok su projekcije za 2023. godinu 5,7 posto. Navodi se i kako se na tržištu rada ne očekuju izraženija negativna kretanja, da će broj zaposlenih zabilježiti blago povećanje te da će se stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini.

Prema onome što su mediji do sada objavili o proračunskom planu - snažan rast bruto plaća zaposlenika iz 2022. ipak će blago oslabjeti, pri čemu se, s jedne strane, očekuje naglašeno usporavanje rasta plaća u privatnom sektoru, a s druge ubrzavanje rasta plaća u javnom sektoru. U dokumentu je navedeno kako će, međutim, unatoč nastavku snažnog rasta mase plaća, kao i izraženom doprinosu socijalnih davanja kućanstvima, povišena inflacija, kao i u 2022. godini, onemogućiti realni rast raspoloživog dohotka sektora stanovništva.

Blagi rast deficita

U proračunskom planu za 2023., koji je ocjenjivala EK, stoji da se, što se tiče fiskalnih kretanja, očekuje da će proračunski manjak opće države biti smanjen s 2,6 posto BDP-a u 2021. na 1,5 posto BDP-a u 2022., a u 2023. iznosit će 2,3 posto BDP-a, čime je, po tadašnjim riječima ministra Primorca, ispunjen kriterij proračunskog manjka sukladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Udio javnog duga, navodi se, smanjit će se sa 79,8 posto BDP-a u 2021. godini na 71,3 posto BDP-a u 2022. odnosno na 69 posto BDP-a u 2023., čime dinamika prilagodbe javnog duga nadmašuje onu koja je zahtijevana odredbama Pakta.