Unatoč činjenici da se Hrvatska ne može pohvaliti uspješnošću u privlačenju stranih studenata na svoja sveučilišta, pri čemu studenti koji dolaze iz trećih zemalja prolaze kompliciranu proceduru izdavanja viza jer se dokumenti šalju od veleposlanstava do MUP-a u papirnatom obliku, što traje tjednima, na Sveučilištu u Zagrebu otkrili su nedavno i ozbiljnu nepravilnost. Utvrđeno je, naime, da su određenom broju studenata i nastavnika iz trećih zemalja pojedina veleposlanstva naplatila vizne pristojbe od kojih su zakonski oslobođeni.
Na fakultetima koji su uočili nezakonitu naplatu takav su postupak prozvali nacionalnim sramoćenjem.
Prvi su slučajevi nezakonite naplate otkriveni, kako doznajemo, u travnju ove godine kada je veleposlanstvo naplatilo vize dolaznim nastavnicima iz Irana u iznosu od 80 eura po osobi. Do kraja listopada i kod drugih je veleposlanstava uočena praksa naplate viza, iako su učenici, studenti, nastavnici, suradnici i istraživači Zakonom o upravnim pristojbama oslobođeni pristojbe za izdavanje kratkotrajnih viza u iznosu od 80 eura. Isti zakon državljane trećih zemalja, koji u Hrvatsku dolaze zbog obrazovanja ili istraživanja, oslobađa plaćanje dugotrajnih viza u iznosu od 93 eura. No pojedini konzulati ipak, očito, ne mare za zakon.
Zbog uočenog problema rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić uputio je službeni dopis Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te je, potvrđuju u Upravi Sveučilišta, "predmet u postupku". Potvrđuju i da je Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta na problem upozorio i Agenciju za mobilnost i programe EU.
- Uprava Sveučilišta prati situaciju i očekuje daljnje informacije od nadležnih institucija u cilju davanja potpore studentima koji potpadaju pod vizni režim RH - odgovorili su nam iz uprave Sveučilišta.
Slučajeve nezakonite naplate viza potvrđuju i u Agenciji za mobilnost.
Interne istrage
- Agencija je upoznata s pitanjem naplate viznih pristojbi za državljane trećih zemalja koji u RH dolaze u svrhu studija i koji su od te naplate izuzeti - kažu. Nakon što su ih, kako navode, dva visoka učilišta o tome obavijestila u listopadu, Agencija je zatražila sva visoka učilišta da obavijeste dolazeće studente da nisu dužni plaćati vize.
- U suradnji s visokim učilištima pratimo situaciju, a za sva dodatna pitanja korisnici se mogu obratiti Ministarstva vanjskih i europskih poslova kao nadležnom tijelu - kažu u Agenciji.
Na pitanja na temelju čega su studentima trećih zemalja naplaćivane vizne pristojbe, o kojem je broju studenata riječ i jesu li studenti dobili povrat nezakonito uplaćenih sredstava, iz Ministarstva nam nude neodređen odgovor: "Ako se utvrdi da je u veleposlanstvu/konzulatu pogrešno naplaćena vizna pristojba, dotično veleposlanstvo/konzulat izdaje rješenje o povratu pristojbe podnositelju zahtjeva za vizu". Na zamolbu da odgovore konkretnije, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova nisu reagirali.
Provjera situacije na visokim učilištima pokazuje pak da su neki pokrenuli interne postupke ne bi li utvrdili kolikom je broju njihovih studenata ilegalno naplaćena viza.
- Zasad imamo tri slučaja u kojima su studentu iz Indije te dvojici iz Afrike naplaćene vize. Očekujemo da će broj studenata ipak biti veći - kažu nam na jednom fakultetu.
"Greška u komunikaciji"
Neslužbeno doznajemo da se konzularni ured, za koji se među prvima utvrdilo da je zaobišao zakon i naplatio vize, opravdao odgovorom da je "došlo do greške u komunikacijskom kanalu". Najavili su da će kontaktirati podnositelje i refundirati im iznose od 80 eura. No, na fakultetima upozoravaju da je "greška" s naplatom viza samo jedan od problema s kojima se susreću državljani trećih zemalja u Hrvatskoj.
- Mi se itekako kao država sramotimo oko internacionalizacije jer dolazi i do toga da veleposlanstva pogrešno usmjere studente po pogrešne vize, pa se taj problem rješavao mjesecima, nakon čega je bilo slučajeva da su studenti odustali od studija u Hrvatskoj, a fakultet im je morao vratiti uplaćenu školarinu - objašnjavaju na jednom od fakulteta.
Da je nužno uvesti red u čitav postupak potvrđuje i odgovor Zagrebačke škole za ekonomiju i menagement (ZŠEM), poznate po dugogodišnjem iskustvu upisa stranih studenata.
– Problem predstavlja to što državljani trećih zemalja moraju ishoditi potvrdu o nekažnjavanju, prevesti je na hrvatski jezik, ovjeriti kod sudskog tumača te ukoliko država nije potpisnica Haaške konferencije o apostilu (primjerice, Kanada), trebaju ishoditi žig od Ministarstva vanjskih poslova te hrvatske ambasade, poručuju iz ureda za međunarodnu suradnju ZŠEM-a.
Sve to, dakako, ne samo da otežava proceduru dolaska stranih studenata, već – efektom prijenosa glasa – odvraća potencijalne kandidate od Hrvatske.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....