Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" rekao je da će tijekom radnog dijela srijede Ustavnom sudu dostaviti sve podatke koje je tražio.
- Vrlo je razvidno iz izjava gospodina (Miroslava) Šeparovića je da u ovom trenutku sakupljanja potpisa je sasvim legitimno da Vlada ima informativnu kampanja da je sasvim legitimno da Vlada upozorava na posljedice do kojih bi doveli sindikalni prijedlozi i da Vlada ne može drugačije nego da to isfinancira iz javnih sredstava, Dostavit ćemo sve podatke, transparentno, rekao je.
- Radi se o tri TV spota, web stranici i nekoliko konferencija koje su krenule već od 17. 10.2018. Za prvu fazu informativne kampanje sindikati su nas tražili ugovore i račun i to smo im dostavili. Kad završi ova faza također ćemo im dostaviti, a oko milijun kuna košta zakup medijskog prostora. Prethodna faza koštala je 2,7 milijuna kuna. Demokratski standard je da Vlada informira građane o svojim reformama, smatra Pavić.
Objasnio je kako slično radi i britanska vlada, koja npr. informira građane o potrebi izgradnje nuklearne elektrane u Velikoj Britaniji.
- Ovo što radi naša Vlada je standard unutar zemalja EU-a. Da, financira se javnim novcem, no nema na koji drugi način, rekao je ministar.
Pavić je dodao kako se iz izjava predsjednika Ustavnog suda čulo da su u potpunosti unutar pravila.
- Problem bi bio da je krenuo referendum, no u ovoj fazi je sasvim legitimno i dozvoljeno. Ustavni sud će samo pogledati je li bilo grubog kršenja procedure, a tu se misli da se ne dopušta ljudima da potpisuju za referendum, a tu se Vlada ne petlja, rekao je Pavić.
Ministar je komentirao i pozive da podnese ostavku.
- Neću dati ostavku. Vidimo nervozu kod sindikata. Vlada zna što radi, informira svoje građane. Idemo ka smjeru da vrlo jasno govorimo građanima što donosi mirovinska reforma. Pohvalila ju je Europska komisija i kreditne agencije, popravio nam se kreditni rejting i konačno smo došli u investicijski rejting. Vlada odgovorno informira građane. Ciljevi mirovinske reforme bili su veće mirovine i opstojnost i stabilnost financija. Mislim da smo to dobro izbalansirali. Imamo 7,54% više mirovine, a od 1.7. najniže mirovine rastu 3,13% . Stalno tu ističem i svoju baku koja ima mirovinu 1800 kuna, naglasio je Pavić.
Dodao je kako bi 3000 žena koje ove godine idu u prijevremenu mirovinu, a rođene su 1962., i mlađe, bez mirovinske reforme imale mirovinu nižu od 100 eura.
Pavić je upitan je li se s kampanjom o mirovinskoj reformi moglo krenuti ranije.
- Krenuli smo s kampanjom 17.10.2018, prije prvog čitanja zakonodavnog prijedloga. Kampanja traje preko 6 mjeseci. Ova Vlada nije uvela 67 godina, nego je to uvela SDP-ova vlada. Čudi me sva ova potpora opozicije. Nervozu koju vidim u sindikalnim redovima tumačim, a to je jučer i Ustavni sud, da su postali dionik europskih izbora. To je loše za demokratski proces u Hrvatskoj. Zadnja 2 tjedna u medijskom prostoru praktički jedina tema je mirovinska reforma. Mogli smo je odraditi mjesec dana prije ili poslije izbora. Tu nervozu u sindikalnim redovima ne bih tumačio lošim vremenom, pa bilo je sunčano za prvi svibnja. Ne bih tumačio niti našom kampanjom. Da je naša kampanja tako fenomenalno izvrsna vjerujte da bi moj tim koji ju je osmislio već bio u Britaniji i pripremao njihov mogući drugi referendum i zarađivao velike novce. Mislim da je situacija, da su ljudi prepoznali, da je ovo politički motivirano, da smo usred EU izbora i da sindikati nisu vjerodostojni. Ovdje nije do pitanja mirovinske reforme već do utjecaja na slabljenje Vlade pred EU izbore i mislim da su to ljudi prepoznali, rekao je Pavić.
Ministar je upitan o tome kako je ministarstvo došlo do brojke 45 milijardi kuna zaduženja ako ne bi bilo reforme?
- Izračun su radili stručnjaci koji su radili izračune za mirovinske reforme 2002. i 2014., dakle za svih bivših vlada, koji su certificirani od Eurostata i od Europske komisije. Izračun ima dvije komponente - jedna komponenta je da ako ljudi kraće rade da će kraće i uplaćivati u proračun i tu imamo gubitak proračuna, gubitak prihoda i povećanje rashoda jer se isplaćuju mirovine. Jedna je komponenta je 15,5 mlrd. kuna, a druga komponenta je 29.5 mlrd. kuna do 2040. godine i to je zbrojeno 45 mlrd. kuna, objasnio je Pavić.
Naveo je primjer razgovora s jednom građankom u Splitu koja ga je zaustavila i rekla da bi bilo fer da ljudi poput njezinog supruga koji su odradili puni staž imaju dodatak na mirovinu u iznosu od 1000 kuna.
- Takvih nije puno, samo 20%, to ne zvuči puno. Uzeo sam kalkulator. Umirovljenika je 1.250.000. Dvadeset posto, dakle 1.250.000 puta 0,2 puta 1000 kuna puta 12 mjeseci je tri milijarde kuna godišnje. Puta 20 godina i dođete do brojke od 60 milijardi kuna. Pitanje mirovina je pitanje velikih brojki. Mali dodatak koji je zvuči puno, 1000 kuna za one koji imaju 40 godina staža, reflektira se na 60 milijardi kuna. Tako da izračun od 45 milijardi apsolutno stoji, objasnio je ministar Pavić.
- Ista je stvar i u ovom slučaju. Dvije komponente su izračuna. Jedan je koliko bi bio smanjen prihod državnog proračuna, drugi koliko bi porastao i izračun 45 milijardi kuna apsolutno stoji, dodao je.
Gostujući u utorak navečer u RTL-ovoj emisiji "Direkt", Pavić je dodatno pojasnio i pitanje tzv. povlaštenih mirovina.
- Što se povlaštenih mirovina tiče, one nisu povlaštene već su po posebnom propisu. Ti ljudi su zaradili mirovine i to su nakupljena prava posljednjih 75 godina, ali njihovo razdvajanje ništa ne može riješiti. Ipak, napravit ćemo analize pa reagirati prema njima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....