OSTAJU BEZ DOMA?!

Ministar objašnjavao zašto su sjeli sirotinji na kuće: ‘To ništa ne znači dok su živi...‘; Objavljeno potresno pismo samohrane majke

‘Sa svakim danom koji protječe osjećam kao da jedem dio po dio svoje kuće i pomišljam na najgore‘

Marin Piletić

 Željko Puhovski/Cropix

Sa svakim danom koji protječe osjećam kao da jedem dio po dio svoje kuće i pomišljam na najgore...

Stoji to u potresnom pismu jedne korisnice socijalne pomoći kojoj je država stavila zabilježbu na kuću u kojoj živi. Ugrubo, sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, svaki primatelj socijalne pomoći mora dati jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, i to na temelju državne zabilježbe na nekretnine - čak i one u kojima primatelji pomoći i njihova djeca žive.

Žena koja je napisala pismo samohrana je majka koja je ostala bez posla u jeku prošle krize. Imala je više od 50 godina, posao više nije uspjela naći. Radila je kratko pomoćne poslove u inozemstvu, a onda se razboljela. Prvo je potrošila ono malo ušteđevine koju je imala, onda je prodala nešto zemlje koja se dala prodati, a onda više nije imala kamo - predala je zahtjev za socijalnu pomoć. Ostala joj je samo kuća koju je kupila davno na kredit i mukotrpno otplaćivala u godinama u kojima je radila. Dijete joj je na studiju, a socijalna pomoć jedini prihod. No, razmišlja da ga se odrekne jer se ne može nositi s pomisli da će njezino dijete jednoga dana ostati i bez te kuće, jedinoga što je stvorila u 27 godina poštenog rada.

- Hrvatska nas je odlučila dodatno poniziti, kao da to što moramo tražiti socijalnu pomoć nije dovoljno - kaže nesretna žena.

No, ministar socijalne skrbi Marin Piletić ne razumije zbog čega se korisnici uzrujavaju.

"Najvažnija je poruka korisnicima da takva zabilježba apsolutno ništa ne znači za njihova života, njima neće biti oduzeta imovina. Ovo je samo garancija državi da će joj se, kada dođe do nasljeđivanja ili prodaje nekretnine, od vrijednosti nekretnine vratiti ono što je dala korisnicima socijalne pomoći", rekao je jučer Piletić, a prenijela N1 televizija. I ne, tvrdi ministar, to ne znači da država zapravo sirotinji daje zajam, a ne pomoć, jer zajam vraćaju korisnici, a pomoć - njihovi nasljednici.

"Mi znamo da smo svi dužni pomagati i uzdržavati naše roditelje, to je zakonska i ustavna kategorija. Ne možete onda očekivati da netko nije za života htio pomoći, a onda će koristiti blagodati toga što je naslijedio nekretninu i brže-bolje je prodati", rekao je ministar i ostavio mnoge u čudu: zna li ministar kako izgleda većina nekretnina u vlasništvu primatelja socijalne pomoći u čijim će "blagodatima nasljednici uživati"? I zna li kako žive djeca primatelja socijalne pomoći? U Hrvatskoj socijalnu pomoć prima tek nešto više od jedan posto stanovnika, najmanje u EU: riječ je o najsiromašnijima od najsiromašnijih.

Kako bi točno ovoj samohranoj majci moglo pomoći njezino dijete, osim, kako kaže, da dobro uči i da jednom može pošteno skrbiti o sebi?

Ministar je također u nekoliko navrata ponovio da su se ovakve odredbe "i dosad primjenjivale, sukladno ranijim zakonima". Međutim, čini se da to nije točno. Zakon koji je bio na snazi prije sadašnjega propisivao je da država ima pravo staviti zabilježbu samo na nekretnine u kojima korisnici ne žive - dakle, ne i na jedinu nekretninu koju posjeduju. Do 2011. na snazi je pak bio zakon koji je državi dozvoljavao da se naplati iz nekretnina primatelja samo ako je primatelj oštetio državu, odnosno primao naknade nezakonito. Odredba prema kojoj država smije sjesti na jedinu nekretninu bila je na snazi tek nekoliko dana 2013., u vrijeme ministrice Milanke Opačić, koja je odredbu suspendirala čim joj je nevladin sektor ukazao na njezinu pogubnost.

"No, kako ćemo, zbog usklađivanja s drugim zakonima, ove godine sigurno ići u izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, temeljito ćemo preispitati i ovu odredbu", najavio je ipak Piletić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 21:29