MINISTAR MARIĆ 'Gdje se može rezati? Rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije'

ZAGREB - Na današnjoj konferenciji 'Proračun zaokreta' koju su u zagrebačkom hotelu Esplanade organizirali EPH i Hrvatska gospodarska komora održana je panel-rasprava vodećih ekonomista i ključnih ljudi u sastavljanju proračuna za 2016. godinu.

U uvodnom govoru predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tihomira Oreškovića, premijer je najavio smanjenje deficita i javnog duga kroz aktiviranje 500 milijuna eura mrtvog kapitala u državnom vlasništvu, kao i privatizaciju tvrtki koje nisu strateške.

- Nisu samo brojevi najbitniji, rezultat je bitan. Da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da vidimo kako možemo iskoristiti njihove ideje, da nam zajednički cilj bude bolji standard - rekao je Orešković koji je rekao i kako će uvijek tražiti savjet, te da je uvjeren da će ova konferencija biti dobra prilika za razgovor o proračunu.

U panel-raspravi sudjelovali su aktualni ministar financija Zdravko Marić, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović i predstavnica Svjetske banke u Republici Hrvatskoj Sanja Mađarević-Šujster. Moderator, ali i aktivni sudionik panela bio je ugledni ekonomist Velimir Šonje.

Ministar Marić upozorio je kako se mora oprezno raditi na fiskalnoj konsolidaciji na način koji ne bi značajnije naštetio gospodarskom rastu. - Tri kategorije koje u našem proračunu strše su rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije. To su područja u kojima smo tražili mogućnosti kako korisnije i jednostavnije upotrebljavati državni novac, rekao je Marić, i pojasnio kako je cilj za ovu godinu proračunski deficit od tri posto BDP-a.

Guverner Vujčić pojasnio je kako nova Vlada preuzima državu u trenutku kada se ekonomija nalazi u uzlaznoj putanji, te kako treba iskoristiti priliku. Hrvatsku bi na bržu provedbu reformi moglo prisliti i uvođenje eura, o čemu se ovdje više gotovo uopće ne govori, iako je to jedna od hrvatskih obveza iz članstva, ocjena je sudionika panela. - Hrvatska je jedina mala članica EU koja još nije u zoni eura, poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić. Ipak, Vujčić je podsjetio da Hrvatska više ne ispunjava dva ključna kriterija za uvođenje eura. To su visina proračunskog manjka, koja sukladno kriterijima iz Maastrichta mora biti manja od tri posto BDP-a, i visina javnoga duga, koja ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. - Svake godine ćeno barem za dva postotna boda BDP-a morati smanjivati visinu javnoga duga, dodao je Vujčić, podsjetivši da održiva fiskalna politika ne znači samo prodaju imovine, već ponajprije reforme. Ipak, upozorio je da će se Hrvatskoj, u porsupku uvođenja eura, staviti pitanje konkurentnosti gospodarstva. Nacionalni plan konvergencije mora dati odgovor na pitanje što i kako reformirati

Davor Huić iz udruge Lipa pitao je ministra Marića da politiku Vlade interpretira jednostavnom izjavom, tipa 'mi želimo zaustaviti rast vanjskog duga do 2017. godine'. - Naš cilj ove godine je stabilizacija javnog duga. Do kraja mandata želimo svesti javni dug na 80 posto bruto državnog proizvoda.

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata komentirao je kako nije čuo ništa konkretno. Pitao je ministra Marića kad misli sjesti sa socijalnim partnerima na sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća, što je bilo uobičajeno prije donošenja javnog proračuna. Marić je odgovorio kako je plan da se održi sastanak sa sindikatima prije donošenja proračuna. - Neke stvari moramo definirati i dovršiti prije nego što se javno izađe s tim.

Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, pitao je ministra kako misli održati udio proračunskog izdvajanja za obrazovanje i znanost. - Međunarodne usporedbe su relevantne, što se tiče ukupnog izdvajanja za školstvo mislim da smo usporedivi sa zemljama Europske unije. I školstvo i zdravstvo svi smo mi iskustveno prošli. Proračun će, naravno, u okviru svojih mogućnosti sigurno morati voditi brigu za taj segment, s obzirom da ako gledamo srednji i dugi rok, nije ni potrebno govoriti koliko je školstvo važno.

Denis Smajo iz udruge Franak pitao je ministra Marića da izrazi svoje mišljenje o Zakonu o konverziji. - Preko 95% kredita u švicarskim francima je konvertirano. Ja, kao ministar financija naravno da ću poštovati zakon koji je na snazi i sve njegove posljedice.

Mladen Novosel iz SSSH rekao je kako bi doista volio da se ostvari najava o prodaji 500 milijuna eura vrijedne državne imovine, no da postoji tisuću i jedna prepreka za prodaju svakog kvadrata državne imovine. - Razumijem točno ovo što vi kažete, to je fakt. Tu državnu imovinu, ako ćemo ju zaista htjeti aktivirati, onda moramo ukloniti ta uska grla na različitim razinama države, na različitim razinama funkcioniranja, rekao je Marić.

Najznačajnije uštede u ovogodišnjem proračunu moguće su na stavkama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i subvencija, kazao je novinarima nakon panela ministar financija Zdravko Marić.

Kod HZZ -a postoji mogućnost da dio svojih rashoda financira iz fondova EU, poručio je Marić. Ponovio je da je cilj skrojiti proračun koji će potrošnju države zadržati na lanjskoj razini. No, kako je u ovoj godini predviđen rast niza stavki, poput uplata u proračun EU i izdataka za mirovine, zbog indeksacije, dio rashoda država će morati rezati. Ako je suditi prema njegovim današnjim najavama, najizgledniji kandidati za rezove su HZZ, subvencije i materijalni rashodi.

Kada je rijec o prezaduženom HAC-u, Marić je rekao da se razmatraju razne varijante. Jedna od njih je, potvrdio je, i IPO HAC ONC-a, što treba razmotriti s mirovinskim fondovima.