Novi ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, koji je u prošlom mandatu vodio Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, preuzeo je takozvani vrući krumpir od HNS-ova bivšeg ministra Predraga Štromara - Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa, "težak" više od 11 milijardi eura.
U ovom intervjuu ministar Horvat govori o zakonu koji je ovih dana upućen u saborsku proceduru.
Koje je izmjene Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa doživio otkako ste prije tjedan dana preuzeli funkciju ministra?
- Prije svega, u zakon smo unijeli omjere financiranja za konstrukcijski dio obnove privatnih zgrada tako da 60 posto sufinancira država, 20 posto lokalna ili regionalna samouprava, a 20 posto privatni vlasnici. Dakle, ovdje je važno pojasniti da se takav omjer financiranja odnosi isključivo na konstrukcijski dio, dok će cjelovita obnova u potpunosti ovisiti o samim vlasnicima.
Uz to, kad je riječ o zgradama javne namjene, njihova će se obnova u potpunosti financirati sredstvima njihovih osnivača. Postoji još nekoliko preinaka koje smo unijeli u sam tekst zakona kako bi bio lakše provediv na terenu i kako bi se točno definiralo tko što radi, odnosno što će biti čija nadležnost.
Koja će biti uloga Fonda za obnovu?
- U ovom 'generacijskom pothvatu', kako smo ga nazvali, Fond će imati jednu od ključnih uloga u samoj provedbi zakona, kao i programa mjera kojim ćemo pobliže definirati aktivnosti i dinamiku obnove. Pritom, postoje dva smjera razmišljanja: prvo je da Fond bude glavni 'operativac' u prikupljanju potrebnih sredstava i vođenju same obnove, ali i da ugovara poslove obnove, a drugo je da Fond bude zadužen za nadzor obnove dok je provode upravitelji.
To je nešto što ćemo još definirati, ali u svakom slučaju želimo zadržati kontrolu nad projektnom dokumentacijom i troškovnikom te u zakon uvodimo gornju granicu mogućeg iznosa obnove kako bismo izbjegli priču oko potencijalnih 'profitera'. Ključ priče bit će konačni nadzor, a posljednje izvješće revidenta trebalo bi imati snagu uporabne dozvole. Na taj način želimo postići da se cijeli postupak obnove maksimalno skrati i ubrza.
Sve su to lijepe želje, ali odakle nam novac za takav pothvat?
- Nisu to samo želje, nego je riječ o postavljanju novog sustava koji će imati jasna pravila ponašanja. Međutim, ne smije nam se dogoditi da osnivanje Fonda znači dodatnu administraciju, nego upravo suprotno, građanima želimo olakšati tako da točno znaju kome se i za što moraju obratiti. Što se tiče sredstava, podsjetit ću vas da smo u jednom dijelu s obnovom već počeli i za to osigurali potreban iznos. Donesena je odluka o sufinanciranju popravaka krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i dizala. Također, sufinancira se nabava kondenzacijskih bojlera.
Sufinanciramo i najam stanova za one čiji su domovi oštećeni u potresu, a trenutačno nisu useljivi. Za sve to dosad je osigurano oko 200 milijuna kuna. No, naravno da je puno važnije ono što nam tek slijedi. Mi smo već poslali prijavu Europskom fondu solidarnosti i ovih dana očekujemo isplatu 89 milijuna eura akontacije od ukupno 496 milijuna eura. Zatim, sa Svjetskom bankom sklopili smo ugovor o zajmu od 200 milijuna dolara za obnovu bolnica i škola, a pregovaramo i s Razvojnom bankom Vijeća Europe o povoljnom kreditu koji ćemo iskoristiti za početak obnove zgrada. Ukupno, riječ je o sredstvima od 1,2 milijarde eura, što je tek oko 10 posto ukupnog troška obnove, ali je i dobar početak.
Kada dođe tih prvih 89 milijuna eura sljedeći tjedan, na što ih planirate potrošiti?
- Krenut ćemo već s prvim natječajem za izradu projektne dokumentacije, a u tome će nekretnine s crvenom naljepnicom imati prioritet, dakle one koje su označene kao neuporabljive. Izuzetno je važno da te zgrade što je prije moguće dovedemo do razine koja neće ugrožavati život i zdravlje ljudi, ne samo onih koji tamo stanuju, nego i onih koji prolaze i šeću pokraj njih.
Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba prepustili ste uređenje stare povijesne jezgre. Zašto? Je li to neki dogovor kako bi oni prestali kritizirati zakon?
- Povijesna jezgra Zagreba odmah ide u cjelovitu obnovu, što je novitet u zakonu, i to tako da će se urediti posebnim programom koji će provoditi gradski Zavod za prostorno uređenje. Nije to stvar kritiziranja ili prestanka kritiziranja, nego konzultiranja i umrežavanja struke koja vodi glavnu riječ. Štoviše, Zavod već radi na pilot-projektu obnove, tzv. Bloku 19, kojim će se odrediti prioriteti za blokove Donjeg grada.
Kad ćete predstaviti program mjera koji bi trebao biti ključni dokument obnove?
- Inicijalni prijedlog programa mjera pri samom je kraju izrade i očekujem da ćemo s njim brzo ići u javnu raspravu. Naravno, provedba tih mjera uvelike će ovisiti o dostupnim izvorima financiranja. Cilj je da s realizacijom mjera možemo početi odmah nakon usvajanja samog zakona u Saboru, što očekujemo u prvoj polovici rujna. Morat ćemo dobro odrediti prioritete, napraviti podjelu lokacija i područja te kvalitetnu analizu zatečenog stanja.
Znači li to da će opet 'statičari' obilaziti grad?
- Ne, projektanti će, kad sklope ugovore, izaći na teren, napraviti detaljnu procjenu zatečenog stanja i na osnovi te analize predložiti obnovu. Isto tako, morat ćemo uključiti i one koji su već počeli s obnovom, ne čekajući donošenje zakona, što znači da ćemo priznavati i te troškove, ali sukladno izrađenom projektu.
Opet ponavljam, ako ulazimo u konstrukcijsku obnovu, projektanti jasno moraju reći što se i kako obnavlja te će završno izvješće nadzornog inženjera biti vjerodostojan dokaz da je zgrada spremna. Bez toga neće biti participacije državnog novca jer se neće raditi stvari za koje nema kontrole.
S druge strane, ovih se dana mogu čuti i kritike zašto država sufinancira privatnu imovinu.
- U cijeloj ovoj situaciji postoji velik broj pitanja i argumenata koji se pojavljuju i kojt će sigurno trebati raspraviti. Pitanje socijalne pravednosti sigurno je među njima, a baš zbog takvih stvari predvidjeli smo da zakon ide u dva čitanja. Međutim, podsjetit ću vas da je država u stopostotnom iznosu financirala obnovu nakon rata, zatim slučajeve u Dubrovniku, Stonu i Gunji.
Moj je stav također da privatni vlasnici u jednom dijelu moraju sudjelovati u obnovi, zbog toga smo i uveli konkretne odnose u sufinanciranju, no s druge strane moramo voditi računa o elementu sigurnosti, što sam već spomenuo. Zato smo i napravili jasnu distinkciju onoga što će biti obuhvaćeno konstrukcijskom obnovom, dakle da se zgrade dovedu na zadovoljavajuću razinu sigurnosti, te cjelovitom obnovom koja će podrazumijevati ponovno uređenje interijera, promjenu fasade i slično, a što će vlasnici morati napraviti sami.
Očekujete li da će zakon biti provediv u stvarnosti s obzirom na to da često takve obnove zapnu na suglasnostima suvlasnika?
- Upravo smo zbog toga odluku o obnovi konstrukcije spustili na suglasnost 51 posto suvlasnika. Slažem se da situacija nije idealna, ali sad je prilika da pokušamo riješiti i sve ostale nedorečenosti koje su dosad postojale - od neriješenih imovinskopravnih odnosa, nekretnina koje nisu upisane u zemljišnim knjigama pa sve do nelegalnih objekata koji neće imati pravo na ova sredstva ako nisu već prije pokrenuli postupak legalizacije.
Za stvarnu obnovu je potrebna i vizija. Imate li vi viziju Zagreba? Kako vi želite da Zagreb izgleda? Vi ste iz Čakovca, što vama Zagreb znači?
- Malo ću vas samo ispraviti jer ja dolazim iz Donje Dubrave, malog mjesta u Međimurju, koje se infrastrukturno također sve više razvija. Vjerujem da su vam, uz Čakovec, poznati gradovi Prelog i Mursko Središće, koji po mnogočemu odskaču i razvijaju se brže u odnosu na ostatak Hrvatske. Ovdje se doseljavaju mlade obitelji, dolaze nam strani investitori, kontinuirano se događaju nova ulaganja, razvija se infrastruktura unutar samih gradova i oko njih i baš na tome temeljim viziju razvoja svakog grada, pa tako i Zagreba.
No, potpuni fokus u ovom je trenutku na njegovoj obnovi, odnosno na tome da s njom što prije krenemo. Uz sve nedaće koje su nas zadesile ove godine, prije dva dana bili smo svjedoci i velike poplave koja nam pokazuje da nas čeka itekako mnogo posla jer je potres očito doveo i do nekih oštećenja u konstrukcijama ispod zemlje.