CRO DEMOSKOP

Milanoviću naštetile izjave o Kosovu i Rusiji, Plenkoviću AP afera, a Tomaševiću raste popularnost

Nitko ne želi biti na ljestvici najnegativaca, a uvjerljivi prvi izbor je premijer Andrej Plenković s više od 27 posto

Andrej Plenković, Zoran Milanović, Tomislav Tomašević

 CROPIX

Nakon afere s dopisivanjem premijerovih suradnika oko zapošljavanja, spominjanja AP-a i izjava predsjednika RH koje oduševljavaju Ruse i Srbe, RTL prezentira prve rezultate CRO Demoskopa koji je za tu televiziju izradila Promocija plus.

Vladajućoj stranci naštetila je najnovija afera, a predsjedniku Zoranu Milanoviću najnovije izjave, ipak, ništa značajno.

Kako stoje stranke?

Vladajuća stranka ostala je prvi izbor sa značajnom prednošću. Oni su na 25,5 posto, bilježe pad manji od jednog postotnog boda (veljača 25,5 posto - siječanj 26,4 posto). SDP i nije profitirao od nove afere, uz zanemariv rast (veljača 15 posto - siječanj 14,8 posto), u veljači su na 15 posto. Štrajk su spriječili najavom dizanja cijena komunalija, no uz blagi pad Možemo! ostaje treći izbor (veljača 9,7 posto - siječanj 10,1 posto).

U stopu ih prati stranka desnog centra Most (veljača 9,1 posto - siječanj 9,1 posto), a onda još jedna stranka desnice, Domovinski pokret (veljača 6,3 posto - siječanj 6,1 posto). Svi ostali su dalje. Centar na tri posto, pa manje od dva posto Socijaldemokrati (1,6 posto).

Isti niski rejting imaju: HSS (1,4 posto), Fokus (1,4 posto), Radnička fronta (1,4 posto). Još niži su Hrvatski suverenisti (1,1 posto).

S tek jedan posto slijede IDS, HSU, HNS i golem bazen neodlučnih birača i buduća meta političara za pridobivanje: neodlučni kojih je više od 16 posto (16,4 posto).

Najpozitivac

S druge strane dva predsjednika i glavna rivala - nikad bliže. Osim Rusa, slave ga i u Srbiji nakon što je proglasio da im je Kosovo oteto, a i dalje je najpozitivac u zemlji u kojoj je predsjednik. Zoran Milanović ostaje prvi izbor, no s manje od 16 posto (15,8 posto) bilježi pad u odnosu na siječanj (16,4 posto). Rejting predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića, blago raste pa je, vidimo, to zaostajanje sve manje (veljača 15,4 posto - siječanj 15 posto). I onda dugo nitko pa zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji ostaje treći izbor (veljača 5,3 posto- siječanj 4,9 posto).

Svi ostali su dalje: Ivan Penava (3,4 posto), pa još niže Peđa Grbin (1,8 posto), pa Sandra Benčić (1,7 posto), onda Nikola Grmoja (1,6 posto).

Slijede Dalija Orešković (1,3 posto), onda jedini HDZ-ovac osim premijera u top deset - Oleg Butković (1,3 posto), a tu je i Karolina Vidović Krišto (1,2 posto). Nitko je i dalje kao armirani beton (26 posto). Uvjerljivo najčešći izbor među biračima!

Najnegativci

Nitko ne želi biti na ljestvici najnegativaca koju predvodi isti predsjednički duo, a uvjerljivi prvi izbor je premijer s više od 27 posto (27,5 posto). Iako je nešto smanjio negativni doživljaj, ovo je za njega sigurno "ne-tema". Negativan doživljaj od siječnja je povećao predsjednik Republike (veljača 17 posto - siječanj 15,5 posto) koji je za premijera po novome poglavica iz gliba. Onda velika rupa, pa pojačanje u vladajućim redovima - Hrvoje Zekanović (3,8 posto).

U top deset su i predsjednik Sabora (2,4 posto), pa Milorad Pupovac (1,9 posto), Nikola Grmoja (1,9 posto), a tu je i Gabrijela Žalac (1,3 posto) koja je, znamo, s Josipom Rimac spominjala AP u porukama.

Slijede ministri: obrane (1,2 posto), pa vanjskih poslova (1,2 posto), onda i zagrebački gradonačelnik (1,1 posto). Da su negativni svi političari, stav je gotovo 15 posto ispitanika (14,9 posto).

Dovoljan i dobar za predsjednika RH, Vlade i Sabora

RTL nastavlja i s ocjenama Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Dvije dvojke i jedna trojka za Pantovčak, no ovo je najniži prosjek od početka Milanovićeva mandata (veljača 2,70 - siječanj 2,89). Vlada je na istome kao u siječnju (veljača 2,28 - siječanj 2,28), a na dovoljan dva ostao je i parlament, no s nešto boljim prosjekom (veljača 2,16 - siječanj 2,12).

Pesimizam među građanima

Za kraj su tražili optimizam među građanima, no bez većeg uspjeha. Da je smjer kretanja države pogrešan, misli više od 72 posto (72,1 posto), da je dobar tek nešto više od 17 posto (17,4 posto). U odnosu na početak godine, vidimo kako raste postotak pesimističnih, a pada optimističnih.

Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. veljače, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu pogrešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 16:40